• Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač gostovala je u petak, 30. siječnja 2026. godine, u središnjemu Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne, kod novinara i voditelja Tihomira Šutala. Razgovarali su o ključnim odrednicama jučer usvojenoga Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu, potom o temi aktualnoga štrajka zdravstvenih djelatnika, kao i o demografskim mjerama koje provodi županijska Vlada.
  • Skupština Hercegovačko-neretvanske županije na jučerašnjemu je zasjedanju, nakon rasprave koja se odnosila na aktualni štrajk zdravstvenih djelatnika u Županiji, usvojila Zaključak kojim je pružila punu potporu Pregovaračkomu timu Vlade HNŽ-a. Ujedno je i izravno pozvala sindikalne predstavnike da prihvate Vladinu ponudu, ocijenivši ju kao trenutačno jedinu moguću u sklopu raspoloživih sredstava Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, sve s ciljem zaštite osiguranika. Izlaganje predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač na temu aktualnoga štrajka i njezino obrazloženje onoga što Vlada sindikalnim predstavnicima nudi te iščitavanje teksta Zaključka od strane predsjedatelja Skupštine Džafera Alića, kao i rezultate glasovanja, donosimo u obliku video zapisa. Kako je riječ o video zapisu isječka s jučerašnje sjednice, u privitku također donosimo i snimak cjelokupne sjednice, sa svim izlaganjima i raspravom.
  • Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u širemu je razgovoru za današnje izdanje Večernjega lista BiH objasnila ključne aspekte Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu. Razgovor s novinarom Darijom Pušićem, objavljen 30. siječnja, prenosimo u cijelosti: Skupština Hercegovačko-neretvanske županije podržala je jučer Vladin prijedlog Proračuna za 2026. godinu u iznosu od 440.934.210,00 KM. Ovo je treći put da Vlada HNŽ-a u ovomu sazivu predlaže najvažniji financijski dokument u Županiji, a predsjednica Marija Buhač u svom ga je izlaganju pred skupštinskim zastupnicima ocijenila održivim, socijalnim i razvojnim. Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač za Večernji list govori o najvažnijim stavkama Proračuna, izdvajanjima i planovima. Kakvo je obrazloženje takvoga pogleda na ovogodišnji proračun Županije? - Održivost Proračuna proizlazi iz odgovornosti ove Vlade u upravljanju javnim financijama i kontinuiranomu održavanju stabilnosti i likvidnosti Županije, što je jednim od naših temeljnih ciljeva i opredjeljenja koje slijedimo od samoga početka mandata. Planirali smo Proračun, ali i kontrolirali utrošak, sve u skladu s raspoloživim sredstvima. Takva politika nije uvijek popularna, ali nismo pokleknuli pred pritiscima. Nismo stvarali deficit pa imamo kontinuiranu likvidnost koja nam omogućuje sve plaće, kao i druge obveze, isplatiti odmah po dospijeću. Upravo nam je takvo odgovorno planiranje i upravljanje županijskim javnim novcem u protekle dvije godine omogućilo sada donijeti ovakav proračun, bez obzira na sve izazove s kojima smo se suočili, ponajprije sa činjenicom da smo ostali bez prihoda od vodnih naknada u iznosu od čak 11 do 14 milijuna KM, ovisno o hidrologiji, pa do posljednjega umanjenja granta od FBiH. Dokument je, s obzirom na ključne stavke, osjetno socijalnoga karaktera, ali ste zadržali i onu važnu razvojnu dimenziju? - Socijalan je jer snažno štiti postignuti standard žitelja HNŽ-a i jamči redistributivnu ulogu Županije prema najranjivijim skupinama naše društvene zajednice. Također, Proračun za 2026. je, kako i sami zamjećujete, i razvojan jer osigurava ulaganja i poticaje za novi županijski gospodarski zamah. Planiran je na razini od 440,9 milijuna KM, što je 15 milijuna KM više u odnosu na izmjene i dopune Proračuna za prošlu godinu odnosno 21 milijun KM više u odnosu na izvorni lanjski proračun. U svim ovim okolnostima postići tu razinu i opravdati beskompromisno ustrajavanje na odgovornomu upravljanju financijama i čuvanju stabilnosti i likvidnosti Županije – mogu kazati da sam zadovoljna. Planirali ste porezne prihode na razini od 367 milijuna KM? - Točno. To je u potpunosti u skladu sa smjernicama Federalnoga ministarstva financija, a koliko smo dosljedni u realnomu planiranju i beskompromisni u stajalištu da trošimo samo ono što imamo govori i činjenica da smo, u skladu s umanjenjem transfera za županije od FBiH za 10 posto izglasanim amandmanom na Proračun FBiH i sugestijom Federalnoga ministarstva financija za smanjenje prihoda od poreza na dohodak, odmah korigirali i Prijedlog proračuna HNŽ-a koji je već bio u skupštinskoj proceduri. Kod neporeznih prihoda, kao Vlada, po pojedinim stavkama imamo veći utjecaj na povećanje. - Želim i ovom prigodom istaknuti te pohvaliti MUP HNŽ-a koji je, dodatnim angažmanom i započetim procesom digitalizacije, omogućio da danas imamo udvostručen prihod od kazni u odnosu na 2024. godinu, također i kontinuirani rast i provedbu naplate kazni od stranaca veću od 50 posto. Također, kroz aktivnosti Ureda predsjednice Vlade i ministarstava, u ovomu su proračunu osigurani prihodi veći od milijun KM dobiveni po projektnim aktivnostima. Primjerice, imamo prihod od 556.000,00 KM dobiven prijavom na poziv Ministarstva gospodarstva RH za proširenje terminala Zračne luke Mostar, potom sredstva povučena iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH za podizanje razine energetske učinkovitosti škola u HNŽ-u, a tu su i drugi projekti prikazani kroz pojedine proračunske stavke naših ministarstava. Kako HNŽ stoji po pitanju rashoda? - Tekući su rashodi planirani na razini od 378.275,00 KM odnosno 85 posto, a usmjereni su na poboljšanje kakvoće života naših građana. Prošle smo godine, s 1. listopada, imali povećanje osnovice plaće svim proračunskim korisnicima za 5 posto, a od 1. srpnja ove godine planiran je dodatni rast u istomu iznosu, jednako tako i isplata jednokratne novčane naknade. Taj je porast osobnih dohodaka rezultat dogovora s našim socijalnim partnerima, ali i naše opredijeljenosti za osiguranjem kontinuiranoga rasta, u skladu s raspoloživim sredstvima. Da je Proračun socijalan potvrđuje i činjenica da smo za provedbu mjera socijalne zaštite osigurali 23.552.000,00 KM, što je porast od oko 1,2 milijun KM. Vodili ste računa i o demografskim mjerama? - Tako je. Osim najugroženijih kategorija našega društva, osigurali smo sredstva za potpunu primjenu Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom. Planirana sredstva za isplatu dodatka za djecu iznose 2.100.000,00 KM, što je porast od 400.000,00 KM u odnosu na lanjski rebalans odnosno udvostručenje u odnosu na prethodnu godinu, s obuhvaćenim 801 korisnikom. Za naknade majkama u radnomu odnosu za vrijeme trudnoće i porođaja planirana su 4.000.000,00 KM, a za naknade majkama koje nisu u radnomu odnosu za vrijeme trudnoće i porođaja 5.215.000,00 KM. Za jednokratnu potporu za opremu novorođenčeta osigurali smo 750.000,00 KM, a ovdje želim istaknuti kako mali trend porasta korisnika po tim stavkama u proteklih pet godina ipak ohrabruje i ulijeva povjerenje u demografski oporavak i uspješnost uvedenih mjera. Kako su prošli mladi, obrazovanje, zdravstvo i policija? - Osigurali smo sredstva za kontinuirano unaprjeđenje obrazovnoga sustava, kao i sredstva usmjerena mladima kroz stipendije za koje smo osigurali 4.500.000,00 KM. Važno je istaknuti da smo mi jedina županija u FBiH u kojoj svi redoviti studenti primaju osnovnu stipendiju, a trenutačno je riječ o njih 2650. Premda svjesna kako to nije idealan pristup odnosno kako nije poticajan za napredne niti je socijalno osjetljiv, jednako sam svjesna i činjenice da su školarine jako visoke i kako bez ovih sredstava brojne obitelji ne bi mogle financirati studiranje svoje djece. Nadalje, za visoko obrazovanje izdvajamo 19 milijuna KM i kontinuirano radimo na smanjenju odnosno ukidanju plaćanja školarina. Nastavljamo kontinuitet subvencioniranja kupnje prve nekretnine za mlade obitelji, za što smo planirali 750.000,00 KM te zapošljavanje vježbenika za što smo osigurali 5.300.000,00 KM. - Za zdravstvene smo ustanove izdvojili 12.500.000,00 KM, za nastavak opremanja vozilima hitne medicinske pomoći dodatnih 550.000,00 KM, za financiranje promocije i prevencije zdravlja 600.000,00 KM… Jasno je da su nam sigurnost i zaštita pučanstva u vrhu prioriteta i zato kontinuirano osnažujemo MUP, kako u ljudskim resursima, tako i u opremanju policajaca te izgradnji i obnovi policijskih postaja. Proračunska su sredstva planirana za dovršenje obnove tih zgrada u Rami, Čapljini i Konjicu, a osigurali smo i inicijalna sredstva za kupnju zgrade u Ravnomu, čime ćemo zaokružiti taj proces i osigurati normalne uvjete rada u svim gradovima i općinama HNŽ-a. HNŽ kontinuirano potpomaže i borbu protiv požara odnosno zaštitu ljudskih života, dobara i imovine? - Naši su napori u tomu smislu najvidljiviji kroz stalnu nabavu vatrogasnih vozila, a ove smo godine osigurali milijun KM za nabavu specijaliziranoga vatrogasnog vozila s ljestvama za dosezanje velikih visina, kakvo nismo imali nigdje u Županiji. To će vozilo biti stacionirano u Mostaru, a na stalnomu raspolaganju svim vatrogasnim postrojbama. Županija će osigurati i kontinuitet financiranja najma Air Tractora koji se pokazao kao povijesni iskorak u sustavu zaštite od požara. Županijski gospodarski razvitak, s naglaskom na turizam i poljoprivredu, ostaje prioritet? - S posebnim ponosom naglašavam da smo u Proračunu za 2026. napravili značaj otklon od dosadašnjih načina dodjele poticaja za razvitak koji zbilja nisu davali očekivane rezultate. Zato smo osigurali 1.000.000,00 KM za kontinuirano financiranje otvaranja startupova i 500.000,00 KM za početnike u turizmu, ali i 1.000.000,00 KM za subvencioniranje kamata za nove kreditne linije u poslovnim banka u ovim oblastima. Tu je i 500.000,00 KM za sufinanciranje kredita kod Razvojne banke. Time otklanjamo svaku sumnju u korupciju kod dodjele poticaja, a ulaganjem 1.500.000,00 KM u kamatama očekujemo investicije u gospodarstvu u iznosima višim od 10.000.000,00 KM. Da pojednostavim, odlučni smo poticaje dijeliti onima koji rade i stvaraju dodanu vrijednost! - Ključni čimbenik gospodarskoga razvitka odnosno razvitka turizma HNŽ-a jest Zračna luka Mostar i za nju smo, osim spomenutoga infrastrukturnog projekta, osigurali i dodatni milijun KM za subvencioniranje zračnih linija. Nastavljamo i s potporama svim našim gradovima i općinama kroz kapitalne transfere za lokalne ceste, u iznosu 1.600.000,00 KM, kao i transfere za obnove škola, kulturnih institucija i športske infrastrukture u iznosu 2.800.000,00 KM. Skrb za naše branitelje ostaje nam trajnom obvezom, a za zakon o dopunskim pravima branitelja osigurali smo 6.800.000,00 KM. Na koncu, potpora razvitku kulture i športa, potpora klubovima i institucijama, posebice onima koji okupljaju mlade, ostat će snažna, ali i tu je došlo do značajnih promjena u načinu utroška javnoga novca, sve kako bismo postigli stvarni željeni ishod i zaista eliminirali ono nepotrebno što nema pozitivan povratni učinak u smislu prosperiteta za naše društvo i budućnost našega podneblja.

PRIHVAĆEN PROTOKOL O SURADNJI VLADE HNŽ-A I RAZVOJNE BANKE FBIH

Nakon uspješne ranije uspostavljene suradnje s Razvojnom bankom FBiH koju su pozdravili domaći gospodarstvenici i koja je odigrala bitnu ulogu u oporavku domaćega gospodarstva ugroženog COVID pandemijom, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je odluku o nastavku te suradnje. Naime, na današnjoj 175. sjednici, usvojena je Odluka o prihvaćanju Protokola o suradnji između Vlade HNŽ-a i Razvojne banke FBiH za subvencioniranje kamata kroz određene kreditne linije kojim bi se pružila potpora poslovnim subjektima s područja Županije.

U skladu s tom odlukom, Vlada će subvencionirati iznos sredstava u visini kamate kao kod COVID kreditne linije, dok bi razliku plaćao korisnik sredstava. Odabrano je 14 kreditnih linija s uvjetima kreditiranja koji će koristiti gospodarstvu, a načinom osiguranja sredstava pružena je mogućnost većega broja subvencija kamata po ponuđenim operativnim linijama i značajna potpora razvitku gospodarstva.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a, usvojena je Odluka o privremenim rješenjima izdanim na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Odlukom je produljen ranije postavljeni rok odnosno zaključeno je da razdoblje isteka roka privremenih rješenja bude 30. lipnja 2023. godine.

Vlada je usvojila i Odluku o preraspodjeli i utrošku novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a u iznosu od 75.000,00 KM za Ustanovu Edukacijsko-rehabilitacijski centar ''Sveti Josip Radnik'' u svrhu financiranja rada stručnoga tijela za procjenu, praćenje i upućivanje djece s teškoćama u razvoju ili invaliditetom.  

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluke o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za petnaest energetskih objekta fotonaponskih elektrana na prostoru Grada Mostara.  

Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu s pozicije Ministarstva za pitanja branitelja za pokrivanje troškova liječenja u iznosu od 370.000,00 KM za 39 osoba koje imaju status razvojačenih branitelja, ratnih vojnih invalida kao i članova obitelji umrlih branitelja.

Usvojena je i Odluka o odobravanju 55.000,00 KM namijenjenih za sufinanciranje aktivnosti Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar i Narodnoga pozorišta Mostar. Također, usvojena je i Odluka o odobravanju novčanih sredstava predviđenih Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu ''Džemal Bijedić'' Mostar u ukupnomu iznosu od 182.000,00 KM, namijenjenih za financijsku potporu izdavaštvu odnosno jačanju kapaciteta za znanstveno-istraživačke radove koji će biti realizirani kroz izdavaštvo.

Vlada je danas usvojila više odluka, zaključaka i informacija.

19-05-2022, 12:52

PREDSJEDNIK HERCEG NA OTVORENJU ČAPLJINSKE ''LASTE''

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je na današnjoj svečanosti otvorenja tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina.

„Zadovoljstvo mi je biti ovdje i svjedočiti ovom važnom trenutku, kao prvi čovjek Vlade HNŽ-a koja je snažno opredijeljena snaženju gospodarskoga rasta kroz privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti domaćega gospodarstva i otvaranje radnih mjesta koja jamče ostanak naših mladih“, kazao je predsjednik Herceg u prigodi otvorenja tvornice te dodao da je otvaranje čapljinske ''Laste'', nekadašnjeg gospodarskog diva, osim novoga ruha, novoga zamaha i novih radnih mjesta vitalan iskorak u jačanju gospodarstva cijele naše županije, ali i cijele regije. 

Predsjednik Herceg čestitao je i zahvalio gosp. Petru Ćorluki, vlasniku tvornice, njegovim suradnicima, ali i gradonačelniku Grada Čapljine dr. Smiljanu Vidiću jer su ogromnim trudom i nesebičnim zalaganjem podigli ''Lastu'' iz pepela i danas stvorili nove vrijednosti, pomogli dati novi zamah kotaču napretka, te dali obol i nastojanjima županijske vlade da zadrži mlade obitelji na ovim prostorima.

„Vlada HNŽ-a svjesna je izazova i poteškoća s kojima se naši gospodarstvenici suočavaju i nose te kontinuirano poduzima mjere kako bi unaprijedila naše poslovno okruženje i omogućila lakše investiranje bez kojeg nema boljitka niti sigurne sutrašnjice. Zato će ljudi poput gospode Ćorluke i Vidića, ali i projekti poput ''Laste'', u meni osobno i u Vladi HNŽ-a uvijek imati partnera i prijatelja, spremnog učiniti maksimum za dobrobit svih žitelja naše županije.“, zaključio je predsjednik Herceg. 

Gospodin Petar Ćorluka, vlasnik Violete i tvornice keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina istaknuo je da je završen proces preuzimanja ''Laste'' te kako je za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija planirano u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM.

„Najvažnije je da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Uposlit ćemo znatan broj osoba i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi“, kazao je Čorluka dodavši i to da je uspostavljena suradnja partnerskih tvrtki, Ferero Roche, Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.

„Siguran sam u to da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji“, zaključio je Ćorluka.

Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine kazao je kako smo prije par godina svjedočili gašenju Laste i kako je lokalna vlast puno toga napravila da se ti ljudi zbrinu.

 „Kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će što priča s ''Lastom'' pozitivno završiti. Danas imamo prigodu nazočiti otvorenim vratima obnovljenog i moderniziranog  giganta gospodarstva naše regije. Ne samo što će ovaj projekt znatno poboljšati naše gospodarstvo nego će i ljude zaustaviti od odlaska iz naše zemlje. Otvaranjem ''Laste'' nije otvorena samo tvornica vafla i keksa nego puno više od toga“ zaključio je gradonačelnik Vidić.

18-05-2022, 14:05

JAVNI POZIV RASELJENIM OSOBAMA I POVRATNICIMA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DODJELU DONACIJA U GRAĐEVINSKOM MATERIJALU

Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanske županije objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').

Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.

18-05-2022, 13:40

BRČKO DISTRIKT IZDVAJA 100.000,00 KM ZA SANIRANJE POSLJEDICA POTRESA U HNŽ-U

Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanske županije o tomu kako je, dana 27. travnja 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNŽ-u zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNŽ-a, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.

Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduvjeti, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. svibnja isto je, na prijedlog Županijskoga stožera civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNŽ-a, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijele Županije, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s mjerodavnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.

Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s predsjednikom Vlade dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.

16-05-2022, 14:56

POTPISANI MEMORANDUM I SPORAZUM U SKLOPU PROJEKTA COASTING PLUS

Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i  Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.

Također, predsjednik Herceg potpisao je Sporazum o suradnji s dionicima koji su sudjelovali u realiziranju projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Nikolom Zovkom, ravnateljem Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, ravnateljem Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.

U pozdravnom govoru nazočnima, predsjednik Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješnog realiziranja projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provedbi zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.

„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna suradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo kazati kako je puno lakše biti produktivan i učinkovit kada surađuješ s prijateljima, s dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i u ovoj ću prigodi pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj suradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i suradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.

Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvitku suradnje s projektnim partnerima iz zemalja Europske unije, tako i u učvršćivanju interne suradnje unutar županije između parkova prirode, znanstvene zajednice, lokalne i županijske vlasti te institucija na drugim razinama. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNŽ-a koji su dali značajan doprinos uspješnoj provedbi projekta.

 „Za Vladu HNŽ, pozitivni učinci uključenosti u projekt COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samomu projektu. Naime, održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najbitnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnoga razvitka za isto razdoblje, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije sudjelovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tomu, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sva tijela županijske uprave da se još intenzivnije  uključuju u europske projekte, promovirajući ujedno naše gospodarske, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je predsjednik Herceg.

Sudionicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, ravnateljica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.

Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNŽ, sudjeluju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvitka održivoga i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najbitnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalnu razinu.

U provedbi projekta za HNŽ je od velike važnosti bila suradnja s Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji s vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNŽ-u prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.

13-05-2022, 13:28

VLADA HNŽ: PROGLAŠENO STANJE PRIRODNE NEPOGODE

Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Županijskog stožera civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNŽ nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uvjeti za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Županije. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s nadležnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.

Usvojeno je i Izvješće o radu Županijskog stožera civilne zaštite, te Izvješće o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNŽ koji će biti upućen u daljnju skupštinsku proceduru.

Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ o stanju objekta-zgrade Policijske postaje Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske postaje Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tijekom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da s općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore s ciljem postizanja dogovora o načinu i modalitetima realiziranja ovog iznimno značajnog i financijski zahtjevnog projekta.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.

Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju športske dvorane u OŠ  „Bijelo Polje“.

Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je kako je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.

S ciljem snažnije potpore socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.

Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNŽ.

Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvješće o izvršenju Financijskog plana i Izvješće o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2021. godinu.

11-05-2022, 15:54

BUHAČ U DNEVNIKU RTV HB O PRORAČUNU, ŠTRAJKU, DEMOGRAFSKIM MJERAMA

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač gostovala je u petak, 30. siječnja 2026. godine, u središnjemu Dnevniku Radiotelevizije Herceg-Bosne, kod novinara i voditelja Tihomira Šutala. Razgovarali su o ključnim odrednicama jučer usvojenoga Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu, potom o temi aktualnoga štrajka zdravstvenih djelatnika, kao i o demografskim mjerama koje provodi županijska Vlada.

30-01-2026 21:09

POPIS DOBITNIKA DODATAKA NA STIPENDIJU ZA DVIJE KATEGORIJE

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije izvršilo je, sukladno Pravilniku o dodjeli stipendija u HNŽ-u, odabir korisnika za dvije kategorije dodataka na stipendiju (smještaj u studentski dom i deficitarnost zanimanja), dok će popis dobitnika dodatka za preostale dvije kategorije (uspjeh u školovanju odnosno studiju i socijalno-materijalni status) biti objavljen naknadno.

Objavljeni je popis dostupan na službenoj mrežnoj stranici resornoga ministarstva: https://www.monkshnk.gov.ba/hr/vijesti/spisak-dobitnika-dodatka-na-stipe...

30-01-2026 15:21

SKUPŠTINA HNŽ-A POZVALA SINDIKATE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA DA PRIHVATE VLADINU PONUDU

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije na jučerašnjemu je zasjedanju, nakon rasprave koja se odnosila na aktualni štrajk zdravstvenih djelatnika u Županiji, usvojila Zaključak kojim je pružila punu potporu Pregovaračkomu timu Vlade HNŽ-a. Ujedno je i izravno pozvala sindikalne predstavnike da prihvate Vladinu ponudu, ocijenivši ju kao trenutačno jedinu moguću u sklopu raspoloživih sredstava Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, sve s ciljem zaštite osiguranika.

Izlaganje predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač na temu aktualnoga štrajka i njezino obrazloženje onoga što Vlada sindikalnim predstavnicima nudi te iščitavanje teksta Zaključka od strane predsjedatelja Skupštine Džafera Alića, kao i rezultate glasovanja, donosimo u obliku video zapisa.

Kako je riječ o video zapisu isječka s jučerašnje sjednice, u privitku također donosimo i snimak cjelokupne sjednice, sa svim izlaganjima i raspravom.

30-01-2026 12:05
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00