Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNŽ PODRŽALA POVELJU O GRAĐANSKOJ ZELENOJ ENERGIJI
Danas je u Sarajevu, u organizaciji USAID Projekta asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), u ime dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Povelju o građanskoj zelenoj energiji potpisala savjetnica predsjednika Martina Ćosić.
Supotpisali su je predstavnici i drugih županija, kao i više, federalne razine vlasti. Ona je na tragu i dosadašnje potpune opredijeljenosti Vlade HNŽ-a podizanju razine svijesti o nužnosti promjena životnih i radnih navika cjelokupne zajednice i uvođenja europskih standarda kada je riječ o zelenoj energiji, energetskoj učinkovitosti, zaštiti čovjekova okoliša i sl.
POTPISANI UGOVORI S VJEŽBENICIMA, DRUGI KRUG TIJEKOM SLJEDEĆEGA MJESECA
Današnjim potpisivanjem ugovora okončan je prvi krug prijama vježbenika koji će jednogodišnji staž odraditi u županijskim tijelima uprave. Zbog obveza koje proizlaze iz Programa sufinanciranja zapošljavanja potpisanog s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNŽ-a, prvi krug prijama bilo je potrebno završiti s današnjim danom, a drugi krug koji će Vlada HNŽ-a financirati u cijelosti bit će proveden tijekom sljedećega mjeseca, sukladno financijskim mogućnostima Proračuna HNŽ-a, o čemu će kandidati biti pravodobno obaviješteni.
''U osobno i u ime Vlade HNŽ-a čestitam vam na uspješnom završetku studija i današnjem potpisivanju ugovora koji će vam omogućiti stjecanje prvog radnog iskustva. Raduje činjenica da ova vlada iz godine u godinu uspijeva mladim visokoobrazovanim ljudima omogućiti stjecanje prvog radnog iskustva u zvanju za koje su se školovali, što je preduvjet za polaganje stručnoga ispita, nakon kojeg se u potpunosti mogu integrirati na tržištu rada.
Podsjetiti ću kako je u uredima Vlade i županijskih tijela uprave više od 600 mladih ljudi dosad odradilo vježbenički staž. Također, želim ponoviti poziv koji je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a, u više navrata uputio svim jedinicama lokalne samouprave naše županije da, ukoliko to nisu učinile dosad, pristupe ovoj aktivnosti i slijede naš primjer, kako bismo zajedničkim naporima još većem broju mladih ljudi omogućili ovu priliku.
Svima vama koji ste danas potpisali ugovor još jednom čestitam i pozivam vas da odgovorno pristupite povjerenim vam zadaćama i pruženu prigodu iskoristite na najbolji mogući način, na osobnu i dobrobit vaših obitelji, ali i našeg društva u cjelini'', kazao je Antonijo Vujica, predsjednik Povjerenstva za prijam vježbenika, koji se u ime Vlade obratio potpisnicima ugovora.
VLADA HNŽ: IZVRŠEN ODABIR KANDIDATA ZA VJEŽBENIKE U PRVOM KRUGU
Temeljem raspisanog Javnog poziva za prijam 100 vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije, obavješćujemo kandidate o tomu kako je Vlada HNŽ-a donijela Odluku o odabiru kandidata (vježbenika) za zaključenje ugovora u prvom krugu, po programima sufinanciranja zapošljavanja u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNŽ-a.
Odabrani kandidati dužni su pristupiti potpisivanju ugovora koje će biti održano u srijedu, 15. prosinca 2021. godine u 9:00 sati u dvorani zgrade Vlade HNŽ-a (Stjepana Radića 3, Mostar), u skladu s postavljenim rokom Federalnoga zavoda za zapošljavanje.
Istodobno obavješćujemo kandidate koji nisu odabrani za prijam u prvom krugu, kako će dodatni prijam kandidata, kojega će Vlada HNŽ-a financirati u cijelosti, biti proveden tijekom sljedećega mjeseca, sukladno financijskim mogućnostima Proračuna HNŽ-a, o čemu će kandidati biti pravodobno obaviješteni.
Popis sa šiframa odabranih kandidata u prvom krugu nalazi se u privitku.
SKUPŠTINA HNŽ USVOJILA ZNAČAJNE FINANCIJSKE DOKUMENTE
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije je, na 10. izvanrednoj sjednici usvojila Prijedlog Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2021. godinu u iznosu od 263.714.112,20 KM i Nacrt Proračuna za 2022. godinu u iznosu od 253.830.600 KM.
Govoreći o Prijedlogu Izmjena i dopuna Proračuna HNŽ za 2021. godinu, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade je istakao kako je Vlada HNŽ unatoč zdravstvenoj i gospodarskoj krizi uspjela zadržati stabilnost javnih financija, ali i poduprijeti brojne aktivnosti i različite razvojno-socijalne i infrastrukturne projekte u jedinicama lokalne samouprave, te dati snažniju potporu obrazovanju, znanosti, gospodarstvu, kulturi i športu.
''Osigurali smo sredstva za obveze proistekle iz kolektivnih ugovora sa sindikatima korisnika proračuna, te sudske presude. Poduzeli smo i potrebne aktivnosti vezane za rješavanje radno-pravnog statusa za 215 prosvjetnih djelatnika, te izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNŽ-u. Na taj način ispunjavamo ono što smo u korektnom socijalnom dijalogu dogovorili.
Također, uz značajna sredstva koja smo izdvojili za kredite u zdravstvu, ali i potporu našim bolnicama i domovima zdravlja, nastavili smo snažnu potporu visokoškolskim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i športskim institucijama.
Na osobit način želim izdvojiti nastavak potpora u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu, jer bez jačanja poduzetništva i investicija na našem području ne možemo osigurati kvalitetnije uvjete života građana i zaustaviti trend odlazaka mladih'', kazao je predsjednik Herceg.
Obrazlažući Nacrt Proračuna za 2022. godinu, predsjednik Herceg kazao je kako je u njemu zadržana razvojna dimenzija kroz planiranje sredstava za poticaje i potpore.
„Uvećali smo sredstva za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, osobito Zračnu luku Mostar. Također, podržali smo strateške projekte jedinica lokalne samouprave, te poduprli brojne aktivnosti u obrazovanju, športu, kulturi i drugim područjima bitnim za razvitak Županije. Predviđena su i potrebna sredstva za ispunjavanje obveza vezanih za kolektivne ugovore sa sindikatima korisnika Proračuna'', zaključio je predsjednik Herceg.
O Rebalansu i Nacrtu Proračuna detaljnije je govorio i Adnan Faladžić, ministar financija.
Skupštinski zastupnici na današnjoj sjednici usvojili su i Nacrt Zakona o izvršenju Proračuna, Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti obitelji s djecom, Financijski plan Službe za zapošljavanje za 2022. godinu i Odluku o izvršenju Financijskog plana Službe za zapošljavanje za 2022. godinu.
VLADA HNŽ PRVA U BiH UVODI NOVI SUSTAV PROCJENE PRAĆENJA I UPUĆIVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA I INVALIDITETOM
Na 160. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je prihvatila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, te ga poslala u daljnju skupštinsku proceduru. Razlozi za donošenje ovoga Zakona su usklađivanje sustava procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju ili invaliditetom s Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja (MKF) koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija. Istaknuto je kako je HNŽ prva u BiH u kojoj će sljedeće godine biti provedeno pilotiranje novoga sustava procjene praćenja i upućivanja djece s teškoćama i invaliditetom. Vladin tim za koordinaciju i praćenje pilot projekta će na kraju 2022. godine Vladi, UNICEF-u BiH i mjerodavnim federalnim ministarstvima podnijeti izvješće o primjeni Pravilnika, smjernica i kriterija u praksi s ciljem njihove implementacije u svim županijama u 2023. godini. U svezi s tim, Vlada je usvojila i Akcijski plan transformacije sustava procjene, praćenja i upućivanja djece s teškoćama u razvoju ili invaliditetom.
Također, razmotren je Prijedlog Strategije ruralnog razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Strategija je dokument koji sadrži viziju i plan transformacije poljoprivrede kao osnovne gospodarske djelatnosti ruralnih prostora u svim njenim aspektima od poslovanja na poljoprivrednom gospodarstvu do mogućnosti i analize svih faktora koji utiču na širi poljoprivredno-prehrambeni sektor, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i zahtjeve potrošača. Ujedno, osigurava okvir za postupno prilagođavanje i usklađivanje poljoprivrede i ruralnog razvitka HNŽ, s najboljim praksama EU. Svrha njezinog donošenja je promoviranje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja. Strategija jasno definira ciljeve, prioritete, fokuse, mjere i aktivnosti (operacije), način njihova ostvarivanja, financijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvješćivanje. Istaknuto je kako Hercegovačko-neretvanska županija ima niz komparativnih prednosti, kao što su primjerice raznolikost i očuvanost prirodnih resursa, koje je potrebno pretvoriti u konkurentne prednosti, kao temeljne pretpostavke ruralnog razvitka Županije. U tu svrhu, definirana su tri strateška pravca (fokusa), temeljem kojih se kreiraju strateški ciljevi ruralnog razvitka HNŽ: Poticanje konkurentnosti poljoprivrede; Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvitke ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.
S ciljem usvajanja svih bitnih financijskih dokumenata proračunskih i izvanproračunskih korisnika u tekućoj za sljedeću godinu, Vlada je dala suglasnost na Financijski plan i Odluku o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2022. godinu koji će biti upućeni u daljnju skupštinsku proceduru.
Razmotreno je Izvješće o radu Agencije za privatizaciju HNŽ za 2020. godinu, te dana suglasnost na Program rada Agencije za 2021. godinu. Istaknuto je kako je, s ciljem podizanja djelotvorne i racionalne provedbe poslova iz djelokruga Agencije, u Programu rada dat sustavan prikaz instrumenata i mjera kojima će biti nastavljene započete aktivnosti iz prethodnih godina vezane za privatizaciju preostalog državnog kapitala i državne imovine na prostoru HNŽ kroz postupak velike i male privatizacije.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, razmotren je i usvojen Programa utroška 200.000 KM koje su dodijeljene jedinicama lokalne samouprave u HNŽ za različite projekte kojima se poboljšava lokalna turistička ponuda, među kojima je i potpora manifestaciji „Advent u Mostaru“ u iznosu od 30.000 KM.
Vlada je donijela Odluku kako će se, zbog obveza prema Federalnom zavodu i Službi za zapošljavanje HNŽ, prijam vježbenika odvijati u dva ciklusa. Prvi ciklus prijama bit će okončan do konca godine, a drugi tijekom 2022. godine sukladno financijskim mogućnostima Proračuna.
Usvojen je Zaključak kojim se izdvaja 200.000,00 KM za Ustanovu „Dom za socijalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac“ u Stocu. Istaknuto je kako su sredstva namijenjena za završetak započetih radova na izgradnji lijevog krila zgrade Doma čime bi se značajno povećao prostorni kapacitet, te omogućio prijam većeg broja korisnika usluga.
Vlada je usvojila Odluku o Izmjenama i dopunama Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ za 2021. godinu. Godišnjim Planom i programom održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje obuhvaćene su mjere i aktivnosti koje se provode s ciljem očuvanja postojeće cestovne infrastrukture i sigurnosti na cesti. Istaknuti su rekonstrukcija ceste Košpina luka-Džanići u iznosu od 450.450 KM, sanacija ceste Tromeđa-Zvirovići u iznosu od 437.694 KM, te rekonstrukcija mosta Arapovići u iznosu od 181.350 KM.
Na današnjoj sjednici razmotrena je i prihvaćena Informacija Ministarstva gospodarstva o realizaciji zaključenih ugovora o koncesijama za 2021. godinu. U Informaciji je dat uvid u obavljanje djelatnosti iz oblasti rudarstva i energetike i to: eksploatacija mineralnih sirovina, obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata. Također, ovom Informacijom obuhvaćeni su podatci o mineralnim sirovinama koje su nastale kao rezultat izvođenja građevinskih i drugih radova kojima nije svrha eksploatacija.
Vlada je razmotrila i Izvješće o žetvi strnih žita u 2020. godini u kojem je navedeno da je ukupni prinos bio 2733 tone zrna žita.
VLADA HNŽ: ŽURNO DEBLOKIRATI RAČUNE OPĆE BOLNICE I DOMA ZDRAVLJA U KONJICU
Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije razmotrila je informaciju o jutros održanom sastanku dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dr. sc. Gorana Opsenice, ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi i Adnana Faladžića, ministra financija s dr. Dženanom Leparom, ravnateljem Opće bolnice Konjic i dr. Jasminkom Brkan-Hrvačić, ravnateljicom Doma zdravlja Konjic, te je usvojen Zaključak da se od Vlade Federacije BiH i Porezne uprave FBiH zatraži da, sukladno svojim mjerodavnostima, ulože dodatne napore kako bi se žurno deblokirali računi JU Opća bolnica Konjic i JU Dom zdravlja Konjic. Istaknuto je kako, uz niz problema koje imaju te zdravstvene ustanove, situaciju dodatno usložnjava najava liječnika i medicinskog osoblja o raskidanju ugovora o radu.
Inače, na sastanku je razgovarano o teškoćama vezanim za rad Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic, osobito o problemu blokade računa zbog duga na ime poreznih obveza u iznosu od 5.356.440,30 KM.
Istaknuto je kako je Vlada HNŽ, s ciljem osiguranja nesmetanog funkcioniranja svih zdravstvenih ustanova, pa tako i onih s područja općine Konjic, u proteklom razdoblju poduzimala i poduzima niz konkretnih mjera i aktivnosti, izdvajajući značajna redovita i izvanredna proračunska sredstva iz tekuće pričuve za tu namjenu.
Konkretno, u Izmjenama i dopunama Proračuna za 2021. godinu, predviđeno je povećanje od milijun KM domovima zdravlja te milijun KM za bolničke ustanove u HNŽ. Takvo je povećanje planirano i u Nacrtu Proračuna za 2022. godinu.
Također, u Izmjenama i dopunama Financijskoga plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ za 2021. planirano je više od 4 milijuna KM dodatnih sredstava za tri bolnice u HNŽ. U tom kontekstu, očekujemo da Upravno vijeće ZZO-a žurno usvoji tzv. Rebalans Financijskoga plana za ovu i Financijski plan za 2022. godinu. Dakako, značajan dio tih sredstava ići će i za Dom zdravlja i Opću bolnicu Konjic.
Na sastanku je iznova naglašeno kako je Vlada prihvatila i Sporazum o zajmu između Saudijskog fonda za razvitak i BiH u iznosu od 32 milijuna KM za projekt izgradnje i obnove u HNŽ, a kojim je za izgradnju i obnovu odjela i nabave računalne i medicinske opreme za Opću bolnicu Konjic izdvojeno ukupno 3,2 milijuna KM.
Osim toga, Vlada i Skupština HNŽ snažno se zalažu za što skorije upućivanje u parlamentarnu proceduru Zakona o financijskom konsolidiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, čime bi se riješio dio problema poslovanja zdravstvenih ustanova.
„Unatoč brojnim izazovima koji pred nama stoje u ovo složeno vrijeme prouzročeno pandemijom i njezinim posljedicama, Vlada HNŽ će, sukladno proračunskim mogućnostima, nastaviti podupirati rad i razvitak zdravstvenih ustanova, ujedno očekujući jednako razumijevanje i konkretnu pomoć i od drugih razina vlasti jer nam kvalitetna zdravstvena usluga našim sugrađanima svima mora biti u vrhu prioriteta“, zaključio je predsjednik Herceg.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 147
- 148
- 149
- 150
- 151
- 152
- 153
- 154
- 155
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















