Službena stranica Vlade HNŽ/K
INTERVJU PREDSJEDNIKA NEVENKA HERCEGA ZA RADIO HERCEG-BOSNE
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg dao je intervju za Radio Herceg-Bosne, napravivši svojevrstan presjek ne samo godine koja je na izmaku nego i cjelokupnoga mandata.
Govorio je o najvažnijim županijskim financijskim dokumentima, s naglaskom na Proračun za 2022. godinu, potom o projektima potpore gradovima i općinama HNŽ-a, o županijskomu gospodarstvu, turizmu, razvitku Zračne luke Mostar, snažnoj pomoći prosvjeti, znanosti, kulturi i športu, o odnosima sa sindikalnim organizacijama, novim zapošljavanjima, isplatama po sudskim presudama, planovima za budućnost, strategiji razvitka HNŽ-a…
Intervju je emitiran u programu Radija Herceg-Bosne dana 29. prosinca 2021. godine, a cjelokupan zvučni zapis dostupan je u privitku.
HERCEG I OPSENICA S VODITELJICOM COVID BOLNICE
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade i dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije danas su se susreli s doc. dr. sc. Svjetlanom Grgić, voditeljicom Covid bolnice SKB Mostar.
Predsjednik Herceg i ministar Opsenica zahvalili su svim djelatnicima Covid bolnice na nesebičnim naporima koje već dvije godine ulažu u borbi s pandemijom koja je zahvatila cijeli svijet.
Naglasili su kako resorno Ministarstvo i Vlada prepoznaju trud medicinskih djelatnika, te poduzimaju aktivnosti usmjerene na poboljšanje uvjeta za rad u zdravstvu. U tom kontekstu istaknuli su izdvajanje značajnih proračunskih sredstava za bolnice i domove zdravlja u HNŽ. Također, podsjetili su kako je kroz rebalans Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja izdvojeno 4 milijuna KM koji će biti transferirani bolničkim zdravstvenim ustanovama u HNŽ za liječenje COVID oboljelih pacijenata.
Dr. Grgić je istaknula kako je u COVID bolnici trenutno smješteno 89 bolesnika od kojih je 5 na invazivnoj i 5 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Naglasila je kako je dobna struktura hospitaliziranih izmijenjena u odnosu na prošlu godinu. Naime, lani su bolesnici bili uglavnom starije životne dobi, dok su ove godine to bolesnici srednje životne dobi. Izrazila je zadovoljstvo činjenicom kako je, zahvaljujući predanom radu medicinskog osoblja i suvremenim metodama liječenja, smrtnost pacijenata u SKB Mostar najmanja u Bosni i Hercegovini.
Također, kazala je kako imunizacija nije na zadovoljavajućoj razini, te iznova pozivala građane da se, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera poput nošenja zaštitnih maski u zatvorenom prostoru i održavanja minimalne distance od 2 metra, cijepe kako bi zaštitili sebe i druge.
Na kraju sastanka, srdačno se zahvalila predsjedniku Hercegu, ministru Opsenici i Vladi HNŽ na potpori koju pružaju djelovanju COVID bolnice.
KREĆU NATJEČAJI ZA PRIJAM 223 DJELATNIKA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA HNŽ
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg potpisao je, na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, suglasnost za prijam 223 zaposlenika na neodređeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama u svim gradovima i općinama HNŽ-a. Uslijedit će, sukladno zakonskoj proceduri, raspisivanje natječaja po školama, a predviđeno je primanje u stalni radni odnos 122 djelatnika u osnovnim i 101 djelatnika u srednjim školama.
''Kako smo i obećali, Vlada je završila svoj dio posla i ovih dana očekujemo da ravnatelji škola, u dogovoru s resornim ministarstvom, raspišu natječaje kako bi i ova priča bila dovedena do kraja. Stanje koje je ova vlada zatekla nije bilo pravično regulirano te i na ovaj način nastavljamo ispravljati naslijeđenu nepravdu odnosno anomalije iz ranijih razdoblja i rješavati pitanje zaposlenja na neodređeno vrijeme za ljude koji po pet i više, neki čak i više od deset godina, rade s ugovorima na određeno, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama. Svi mi znamo što znači takav jedan iskorak za svakog zaposlenika, ugovor na neodređeno vrijeme podiže razinu životne sigurnosti i standarda uopće i ponosan sam što potpisom na ovu suglasnost mogu čestitati Novu godinu za 223 naše obitelji'', poručio je predsjednik Herceg.
Inače, resorno ministarstvo i Vlada HNŽ-a tijekom cijeloga procesa vodila se kriterijima i prioritetima koje su postavili ravnatelji osnovnih i srednjih škola iz cijele Županije. Kada natječajna procedura bude okončana, bit će dosegnuta brojka od više od 530 prosvjetnih djelatnika kojima je radno-pravni status regulirala Vlada HNŽ-a u aktualnom sazivu.
''Dopustite mi na to biti jako ponosan. Štoviše, ne planiramo stati na ovomu, nego ćemo, putem resornoga ministarstva, i tijekom 2022. godine napraviti još stotinjak ovakvih rješenja, čime ćemo ovaj složeni i zahtjevni proces konačno dovesti do kraja'', zaključio je prvi čovjek županijske izvršne vlasti.
BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJA ČESTITKA PREDSJEDNIKA HERCEGA
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg uputio je javnosti prigodnu čestitku u povodu nastupajućih božićnih i novogodišnjih blagdana:
Božić daje dodatni smisao našim svakodnevnim naporima da, u duhu zajedništva, tolerancije i solidarnosti, gradimo društvo u kojem ćemo živjeti i osjećati se bolje, u kojem ćemo probleme rješavati dijalogom, znanjem i predanim zalaganjem.
Neka nas Božić ozari optimizmom, neka u naša srca i naše domove unese veselje i sklad i neka nas dodatno potakne na solidarnost s potrebitima, na radost davanja kojim obogaćujemo i svoj osobni život.
S tim mislima, katolicima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, tako i svim ljudima dobre volje, osobno i u ime Vlade, želim čestit i blagoslovljen Božić tradicionalnim riječima: Na dobro Vam došao Božić – Sveto porođenje Isusovo.
Svim dragim sugrađanima ujedno želim sretnu i uspješnu Novu 2022. godinu.
NAJBOLJI PRORAČUN HNŽ DOSAD, I PO VISINI I PO STRUKTURI
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije danas je, na 11. izvanrednoj sjednici usvojila Proračun HNŽ u iznosu od 264.948.520 KM i Zakon o izvršenju Proračuna HNŽ za 2022. godinu.
„Ovogodišnji Proračun donosimo u svjetlu pandemije, te globalne zdravstvene i gospodarske krize. Unatoč tomu, uspjeli smo očuvati stabilnost javnih financija, zadržati postojeće razine prava, ali i razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i potpore. Uvećali smo sredstva za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, te ćemo uskoro potpisati Sporazum s Gradom Mostarom putem kojega izdvajamo skoro 8 milijuna KM za Zračnu luku Mostar. Također, ostajući ustrajni u našem cilju da budemo Vlada cijele Županije, podržavamo strateške projekte jedinica lokalne samouprave, te brojne aktivnosti u obrazovanju, športu, kulturi i drugim područjima bitnim za cjelokupni razvitak. Predviđena su i potrebna sredstva za ispunjavanje obveza vezanih za kolektivne ugovore sa sindikatima korisnika Proračuna,“ kazao je predsjednik Herceg.
Također, dana je suglasnost na Izmjene i dopune Financijskog plana za 2021. godinu, Financijski plan i Odluku o izvršenju Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ za 2022. godinu, te Financijski plan i Odluku o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2022. godinu.
Uz to, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.
USVOJEN PRIJEDLOG PRORAČUNA HNŽ
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije danas je, na nastavku 163. sjednice utvrdila Prijedlog Proračuna HNŽ u iznosu od 264.948.520 KM i Prijedlog Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ za 2022. godinu koji će biti upućeni u daljnju skupštinsku proceduru.
Iznova je, uz socijalnu, istaknuta razvojna dimenzija Proračuna, odnosno izdvajanje značajnih sredstava za poticaje i potporu u različitim područjima. Naglašeno je kako je planirano uvećanje sredstava za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet - osobito kroz potporu Zračnoj luci Mostar, te visoko obrazovanje, kulturu i šport.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 145
- 146
- 147
- 148
- 149
- 150
- 151
- 152
- 153
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















