Službena stranica Vlade HNŽ/K
SASTANAK S PREDSTAVNICIMA RAZVOJNE BANKE FBiH: NASTAVAK POVOLJNIH KREDITNIH LINIJA ZA GOSPODARSTVO I OBNOVA HOTELA „ERO“
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas u svom uredu predstavnike Razvojne banke FBiH: Mensuda Bašića, v.d. predsjednika uprave, Dalibora Milinkovića, v.d. izvršnog direktora za projekte i razvoj i Semira Fejzića v.d. izvršnog direktora za upravljanje rizicima.
Tijekom sastanka istaknuta je dosadašnja uspješna suradnja, te se razgovaralo o budućim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na potporu gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.
„Protekle godine potpisali smo Protokol o suradnji u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima u HNŽ. Bili smo prva Županija u FBiH koja je potpisala takav Protokol kojim su omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2% godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita“, kazao je predsjednik Herceg.
Podsjetio je kako je, kroz Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ tzv. Korona zakon, već izdvojeno 4.740.503,43 KM za 1833 poslovna subjekta.
„Na nedavnoj sjednici razmotrili smo Izvješće o radu Povjerenstva za nadzor kreditnih sredstava. U izvješću je istaknuto kako je proveden javni poziv za dodjelu kredita na koji se javio 81 poslovni subjekt, a do sada je odobreno kreditiranje njih 24 za koje će Vlada u cijelosti subvencionirati kamate. Također, naglašeno je iznimno zanimanje gospodarstvenika za takve vrlo povoljne aranžmane“, kazao je predsjednik Herceg.
U tom kontekstu izražena je obostrana spremnost da se poduzmu potrebne aktivnosti oko potpisivanja novog Protokola kojim bi se, kroz određene kreditne linije, pružila potpora poslovnim subjektima uz uvjet da HNŽ subvencionira iznos sredstava u visini kamate kod COVID kreditne linije, dok bi razliku kamate plaćao korisnik sredstava.
Također, razgovarano je o mogućnostima da se osiguraju kreditna sredstva Razvojne banke za rekonstrukciju Hotela „Ero“ za zajednički smještaj županijskih tijela uprave.
DUBROVAČKO-NERETVANSKA I HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA PROVODE PROJEKT ZAŠTITE NERETVE
U nazočnosti Nikole Dobroslavića, župana Dubrovačko-neretvanske županije i dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je u zgradi Vlade HNŽ u Mostaru potpisan ugovor vezan za provedbu projekta "Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BIH" koji je odobren za sufinanciranje u sklopu Programa poticanja prekogranične suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine za razvoj lokalne zajednice.
Uz Ured predsjednika Vlade, kao vodećeg partnera, partneri na projektu su: Javno poduzeće Park prirode Hutovo blato d.o.o. Čapljina i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj projekta je doprinijeti većoj turističkoj valorizaciji prirodnih resursa zaštićenih područja u dolini rijeke Neretve i njihovoj turističkoj prepoznatljivosti/konkurentnosti uvođenjem novih turističkih sadržaja te promociji u svrhu održivog korištenja prirodne baštine i doprinosa jačanju konkurentnosti i gospodarskog oporavka prekograničnog područja Neretve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Tijekom sastanka razgovarano je o međusobnoj suradnji, osobito MED projektu COASTING PLUS, odnosno nastavku projekta COASTING kroz koji će se, uz ostalo, na poseban način osnažiti suradnja dvije susjedne i prijateljske županije.
Projekt COASTING PLUS usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvitka održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Cilj Projekta, uz prenošenje COASTING metodologije na lokalnu razinu, je i razvitak Lokalnog akcijskog plana. Regionalna agencija Dubrovačko-neretvanske županije - DUNEA, u koordinaciji s vodećim partnerom - Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske (FAMP), iskoristit će iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te uključenim novim partnerima prenijeti metodologiju integralnog upravljanja obalom za održivi turizam.
Predsjednik Herceg i župan Dobroslavić izrazili su punu spremnost za daljnjim razvitkom suradnje kako kroz Jadransko-jonsku euroregiju tako i kroz zajedničko apliciranje na prekogranične i transnacionalne programe.
POTPORA VLADI HNŽ-A U RJEŠAVANJU TUŽBI, KOLEKTIVNOGA UGOVORA I ZAPOŠLJAVANJA U ŠKOLAMA
Na njihov zahtjev, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg primio je na radni sastanak zastupnike u Skupštini HNŽ-a Milicu Pehar, Julinetu Jurić, Mariju Bošković, Veru Konjevod i Slavka Bilića. Razgovarali su o nekoliko aktualnih tema, s naglaskom na prijem djelatnika u prosvjeti na neodređeno vrijeme, namirenje po prispjelim sudskim tužbama i potpisivanje Kolektivnog ugovora sa sindikatima u osnovnom obrazovanju.
Iskazano je zadovoljstvo činjenicom da će Vlada uskoro raspisati natječaj za prijem u stalni radni odnos 200 djelatnika u osnovnim i srednjim školama u svim gradovima i općinama HNŽ-a. Pri odlučivanju po pristiglim prijavama, Vlada će se voditi isključivo dvama kriterijima, a to su duljina čekanja u smislu rada na određeno vrijeme i nastavna norma.
Vezano za Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, na sastanku je naglašeno kako je riječ o jednom od prioriteta i kako se mora u što skorije vrijeme naći u vladinoj i skupštinskoj proceduri, s tim da je prije toga nužno otkloniti neke nelogičnosti u trenutačnom tekstu Zakona.
Razgovarajući o Kolektivnom ugovoru sa sindikatima u osnovnom obrazovanju, zastupnici su podržali visoki stupanj usuglašenosti Vlade, resornog ministarstva prosvjete i sindikata glede postizanja konačnog izgleda teksta Kolektivnog ugovora odnosno traženja najprihvatljivijeg rješenja za sve strane, poglavito po važnom pitanju izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNŽ-u.
Na koncu, izražena je i snažna potpora Vladi u nastojanju rješavanja obveza po pravomoćnim presudama na način da se da prioritet isplatama onima koji od tužbi ne prave biznis odnosno onima koji su se nagodili, s ciljem da što veći broj korisnika Proračuna bude obuhvaćen isplatom dijela iznosa koje će Vlada nastojati, sukladno proračunskim mogućnostima, izmiriti do kraja tekuće godine.
Nakon vrlo kvalitetnog rješavanja pitanja angažiranja asistenata u nastavi, predsjednik Herceg izrazio je razumijevanje i za potrebu uvođenja psihologa u prosvjetni sustav, istaknuvši spremnost za postupno rješavanje toga pitanja po stvarnim potrebama u gradovima i općinama HNŽ-a.
Zastupnici su iskoristili prigodu i zahvalili se predsjedniku Vlade na svemu dosad učinjenom na popravljanju materijalnog statusa prosvjetnih djelatnika, rješavanju pitanja tehnološkoga viška u školama, potom ulaganja u izgradnju, obnovu i ''utopljavanje'' škola i školskih dvorana i sl.
VLADA HNŽ: USVOJEN PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVITKA; POTPORA DOMOVIMA ZDRAVLJA
Na danas održanoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je usvojila Prijedlog Strategije razvitka HNŽ za razdoblje 2021. do 2027. godine koji će biti upućen u skupštinsku proceduru.
Strategijom razvitka utvrđeni su ciljevi i prioriteti razvitka županije, način njihova ostvarivanja, financijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvješćivanje, te je ona osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog proračuna, proračuna i programa javnih investicija županije. U tekstu Strategije zadržana su vodeća načela na kojima je temeljena prva Strategija razvitka HNŽ – gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do Strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne Županije.
S ciljem potpore u borbi protiv pandemije koronavirusa, Vlada je donijela Odluku kojom izdvaja 296.155,00 KM ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovima zdravlja u HNŽ. Istaknuto je kako se radi o doniranim sredstvima Vijeća ministara BiH usmjerenim na saniranje posljedica pandemije. Također, Zavodu za javno zdravstvo osigurano je 11.739 KM za nabavu setova za uzimanje brisova na COVID-19.
OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA VJEŽBENIKE - RASPORED ODRŽAVANJA INTERVJUA
Obavješćujemo kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijam 100 vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNŽ, Stjepana Radića 3 – Mostar, po sljedećem rasporedu:
Utorak, 16. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0001 do P0030 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0031 do P0060 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0061 do P0090 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0091 do P0120 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0121do P0150 u 13:30 sati
Srijeda, 17. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0151 do P0180 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0181 do P0210 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0211 do P0240 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0241 do P0270 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0271 do P0300 u 13:30 sati
Četvrtak, 18. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0301 do P0330 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0331 do P0360 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0361 do P0390 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0391 do P0420 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0421 do P0450 u 13:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0451 do P0480 u 14:30 sati
Petak, 19. studenoga:
- Kandidati sa šifrom: P0481 do P0520 u 9:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0521 do P0550 u 10:00 sati
- Kandidati sa šifrom: P0551 do P0580 u 11:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0581 do P0620 u 12:30 sati
- Kandidati sa šifrom: P0621 do P0647 u 13:30 sati
NAPOMENA:
Kandidati su dužni pristupiti na intervju u točno određeno vrijeme, u protivnom smatrat će se da su odustali od sudjelovanja u natječajnoj proceduri.
Izuzetno, osoba može prije zakazanog termina, isključivo na e-mail povjerenstva (vjezbenici.povjerenstvo@gmail.com) opravdati svoj dolazak ili kašnjenje (iz zdravstvenih ili drugih razloga), kako bi povjerenstvo ocijenilo opravdanost zahtjeva te odredilo novi nadnevak i satnicu održavanja intervjua.
S ciljem sprečavanja širenja virusa COVID 19, kandidati koji su pozvani na intervju dužni su se pridržavati sljedećih mjera:
1. Ulazak u prostorije (zgrada Vlade HNŽ/K- Đački dom, Ulica Stjepana Radića 3 Mostar) gdje se održava intervju u navedenom terminu, samo na poziv službene osobe,
2. Prilikom ulaska u prostorije obvezno je dezinficiranje obuće i ruku odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom,
3. Obvezno nošenje zaštitne maske za lice,
4. Pridržavanje propisane fizičke distance od najmanje 1,5 m prilikom ulaska i boravka u zgradi i prostorijama
5. Nakon obavljenog razgovora bez odlaganja napustiti mjesto intervjua
6. Kandidatima koji se ne budu pridržavali navedenih mjera neće se dozvoliti ulazak u prostorije, odnosno pristup intervjuu.
HERCEG: PUNA POTPORA PROJEKTIMA ZAŠTITE PRIRODE U HNŽ
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg i županijski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Donko Jović primili su izaslanstvo neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria koju su predvodili izvršna direktorica WWF-a Nataša Kalauz i direktor Udruge ''Dinarica'', ujedno i zastupnik WWF Adria u BiH Đorđe Stefanović.
Tema razgovora bilo je upoznavanje s djelovanjem WWF Adria u BiH, osobito u HNŽ-u, s naglaskom na njihove aktualne projekte vezane za zaštitu prirode i čovjekova okoliša. Dotičući se projekta Gornjih horizonata i njegova utjecaja na sliv rijeke Neretve, poglavito na Bunu, Bunicu, Trebišnjicu, Trebižat, Hutovo blato i samu neretvansku deltu, naglasili su kako je nužno uključiti širu javnost i jedinice lokalne samouprave u javne rasprave o strateškim energetskim projektima i njihovom izravnom utjecaju na prirodu.
Uz poruku kako održivo korištenje prirodnih resursa mora biti jednim od prioriteta za BiH, potvrđena je obostrana spremnost na suradnju i međusobnu potporu u projektima zaštite prirodnog okružja, osobito rijeka i vlažnih staništa u HNŽ-u, u svjetlu činjenice da je slatkovodna biološka raznolikost danas globalno najugroženija.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 151
- 152
- 153
- 154
- 155
- 156
- 157
- 158
- 159
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















