Službena stranica Vlade HNŽ/K
HERCEG ZA FENU: NA KORAK SMO DO POTPISIVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. Nevenko Herceg potvrdio je za Fenu da je došlo do ključnog pomaka u odnosima između Pregovaračkog tima Vlade HNŽ-a i svih poslodavaca u županijskom zdravstvenom sustavu i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar.
Kazao je da su na korak do konačnog dogovora i da očekuje potpisivanje kolektivnog ugovora s neliječničkim osobljem u zdravstvenom sustavu HNŽ-a unutar najviše deset dana.
- Cijelo ovo vrijeme nismo odustajali od pokušaja da se iznađe najbolje moguće, obostrano prihvatljivo, ali racionalno i financijski održivo rješenje. Uloženi su iznimni napori cijelog pregovaračkog tima, zajedno sa mnom i resornim ministrima dr. Goranom Opsenicom i Adnanom Faladžićem. Obavljeni su dodatni razgovori i mogu kazati kako su konačno približeni stavovi te nam predstoji i potpisivanje granskog kolektivnog ugovora s reprezentativnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar – kazao je Herceg za Fenu.
Istaknuo je kako u ovom trenutku ne može govoriti o pojedinostima posljednjih razgovora, ali da će javnost biti upoznata s finalnim dogovorom čim za to budu stečeni uvjeti.
- Očekujem skoro okončanje štrajka, na radost svih žitelja naše županije. Ne smijemo gubiti iz vida složenost u kojoj ova županija funkcionira, osobito na razini financijskih opterećenja koja imamo. Sve te specifičnosti treba uskladiti i naći rješenje, još u ovako osjetljivom vremenu pandemije i osjetno umanjenog punjenja Proračuna. Samo podatak da u ovoj županiji imamo tri bolnice i dvanaest domova zdravlja i da ovdje radi gotovo 4200 zaposlenih u zdravstvu (svaki četvrti zdravstveni djelatnik u FBiH) dovoljno svjedoči o kompleksnosti izazova s kojim smo suočeni.
Međutim, gledajući zadnju ponudu koju smo poslali sindikatu, možemo očekivati skoro potpisivanje kolektivnog ugovora i povećanje plaća neliječničkom osoblju kroz dvije godine, u ukupnom iznosu od 18 milijuna KM, odnosno povećanje osobnih dohodaka u rasponu od 27 do 40 posto. Time će se njihova primanja, gledajući na njihove kolege u drugim županijama, naći u samom vrhu Federacije BiH - kazao je Herceg.
Stavljanjem potpisa na kolektivni ugovor, napominje, normalizirat će se stanje u zdravstvenom sustavu "čime ćemo našim sugrađanima osigurati nesmetano korištenje usluga zdravstvene zaštite što, unatoč svemu, nije smjelo ni biti dovedeno u pitanje, ali to nije bilo do Vlade".
HERCEG: EMIL SPADA U KATEGORIJU VRSNIH ŠPORTAŠA I STOGA ĆE UVIJEK IMATI POTPORU U VLADI HNŽ
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Emila Markića, profesionalnog mostarskog boksača.
Zahvalivši predsjedniku Hercegu na prijemu i dosadašnjoj potpori, Markić ga je upoznao sa svojim dosadašnjim rezultatima i planovima za budućnost.
''Ovih dana pripremam se za predstojeći dvoboj koji će se održati 24. travnja u Londonu, a gdje ću se boriti protiv Britanca Calluma Johnsona, za WBO Global naslov prvaka u poluteškoj kategoriji. Budući da smo od Vas i Vlade HNŽ uvijek imali nesebičnu potporu, željeli smo Vas obavijestiti o predstojećoj borbi, bez obzira na financijsku potporu, koju je u ovom razdoblju pandemije koronavirusa teško osigurati'', kazao je Markić.
Predsjednik Herceg je kazao kako Emil spada u kategoriju vrsnih športaša i stoga će uvijek imati potporu u Vladi HNŽ.
''U više navrata bio sam u prigodi razgovarati s našim športašima koji su uspjesima - kako timskim, tako i pojedinačnim - obradovali građane naše županije, a osobito prave ljubitelje športa. Na taj način postali su najbolji promotori grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije. Emil Markić je primjer istinskoga i čovjeka i športaša i uvijek me raduje susret s njim. Vlada će, kao i dosad sukladno mogućnostima, podupirati napore naših športaša kako bi im, barem dijelom, olakšala naporan put do državnih, europskih i svjetskih vrhova'', zaključio je predsjednik Herceg.
VLADA UTVRDILA NACRT ZAKONA O PRAVIMA BRANITELJA I DONIJELA NIZ ODLUKA VEZANIH ZA MUP
Na današnjoj, 145. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije utvrdila je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji u HNŽ te ga uputila u daljnju skupštinsku proceduru.
U Nacrtu Zakona predloženo je da pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu u iznosu 5 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama BiH može ostvariti razvojačeni branitelj koji ima navršenih 55 godina života do navršenih 57 godina života pod uvjetom da je bio pripadnik OS-a BiH najmanje 18 mjeseci, da je prijavljen kao nezaposlena osoba 12/24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva te ukoliko ima prebivalište na području HNŽ-a i ako ostvaruje mjesečne prihode u iznosu manjem od 50 % minimalne mirovine isplaćene u FBiH za mjesec prosinac 2020. godine. Također, pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu ostvaruju i supružnici razvojačenih branitelja te djeca branitelja bez oba roditelja.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog Aneksa I Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za tri elektroenergetska objekta – solarna fotonaponska elektrana ''SLIPČIĆI I'', ''SLIPČIĆI II'' i ''SLIPČIĆI III'', te Odluku o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije dva elektroenergetska objekta - solarna fotonaponska elektrana ''ECO SWIM 1'' i ''ECO SWIM 2'' na lokalitetu Hodovo, Općina Stolac.
Iz resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlada je, također, donijela niz odluka i to: Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac na lokalitetu uzvodno od tunela Vidikovac poduzeću ''SALMON'' d.o.o. Ljubuški, Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac na lokalitetu uzvodno od brane HE Salakovac poduzeću ''SALMON'' d.o.o. Ljubuški, Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac Obrtu Ribogojilište ''PASTRMKA M.A'' Mostar, Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda rijeke Bune i javnog vodnog dobra uz rijeku Bunu s ciljem uzgoja ribe u betonskom objektu poduzeća ''LAKS'' EXPORT- IMPORT d.o.o. Mostar, Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac na lokalitetu uzvodno od tunela Vidikovac poduzeću ''LAKS'' EXPORT- IMPORT d.o.o. Mostar i Odluku o dodjeli koncesije za korištenje voda za uzgoj ribe u postavljenom ribogojilištu kaveznog tipa u hidroakumulaciji Salakovac poduzeću ''RIBLJA FARMA FORELLE'' d.o.o. Mostar.
Također je usvojila Odluku o davanju suglasnosti na Odluku o statusu napuštenog dijela javne ceste i korekciju trase R425 a /Tromeđa-Čapljina-Gabela-granica RH/ dionica Tromeđa-Miletina i Odluku o usvajanju Izvješća o utrošku sredstava za 2020. godinu i odobravanju prijenosa novčanih sredstava utvrđenih u Proračunu HNŽ-a za 2021. godinu Airport Ltd Međunarodnoj zračnoj luci – Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar u iznosu od 150.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, Vlada je usvojila Izvješće za 2020. godinu o realiziranju Godišnjeg plana provedbe Programa razvitka malog gospodarstva HNŽ 2016.-2020. godine i Strategije razvitka malog i srednjeg poduzetništva u HNŽ za razdoblje 2012.-2020. godine.
Usvojila je i Informaciju o realiziranju prometa naftnih derivata za razdoblje I-XII 2020. godine na području HNŽ-a, te Plan prometa naftnih derivata za 2021. godinu na području HNŽ-a. U Izvješću je istaknuto je kako je u usporedbi s ostvarenim količinama tijekom 2019. godine primjetan značajan pad prometa i potrošnje kod svih vrsta naftnih derivata. Smanjenje realizirane kao i planirane potrošnje naftnih derivata prvenstveno je uzrokovano pojavom pandemije COVID-19.
Također je usvojila Informaciju o realiziranju elektroenergetske bilance za 2020. godinu i plana proizvodnje i potrošnje električne energije za 2021. godinu na području HNŽ-a. Istaknuto je kako je ostvarena proizvodnja električne energije u 2020. godini 2.317.855 MWh što je za 516 845 MWh manje od planiranog iznosa. Indeks ostvarenja u odnosu na 2019. godinu kada je proizvedeno 3 576 064 MWh električne energije, iznosi 0,65.
Vlada je usvojila Izvješće o radu Županijskog stožera civilne zaštite za 2020. godinu.
Vlada je prihvatila informaciju MUP-a HNŽ o događaju od 10. travnja, a vezanom za premlaćivanje građanina od strane dva policijska djelatnika u Mostaru, te najoštrije osudila nezakonito i neprimjereno ponašanje policijskih službenika, prekoračenje i zloporabu ovlasti. Poduprla je sve mjere i aktivnosti MUP-a HNŽ, Županijskog javnog tužiteljstva i svih mjerodavnih tijela na sankcioniranju ovakvih pojava.
Vlada je zadužila MUP da u što kraćem roku dostavi prijedlog imenovanja v.d. ravnatelja Policije i v.d. ravnatelja Uprave za administraciju i potporu, te da odmah nakon njihovih imenovanja pripravi prijedlog za popunu potrebnog broja policijskih službenika. Vlada je od Skupštine HNŽ zatražila da izvrši izbor i imenovanje Neovisnog povjerenstva za odabir i reviziju i Javnog žalbenog biroa, te zadužila MUP da, odmah nakon imenovanja v.d. ravnatelja, dostavi prijedlog kandidata za imenovanje policijskog odbora i u što kraćem roku imenuje sva ostala radna tijela neophodna za funkcioniranje Ministarstva.
PAVLOVIĆ: POBOLJŠANA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U HNŽ
Hercegovačko-neretvanska županija bilježi bolju situaciju kada je u pitanju COVID-19 nego proteklih tjedana, a brojke svjedoče da je zabilježen manji broj i zaraženih i hospitaliziranih osoba.
- Pokazatelji govore da smo prije dva mjeseca u našoj županiji imali jako stabilnu situaciju, s niskom incidencom, malim brojem zaraženih i hospitaliziranih. Nakon toga, uslijedila su tri tjedna vrlo ubrzanog rasta zaraženih i hospitaliziranih, zbog čega je Vlada, na prijedlog Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, 18. ožujka donijela Odluku o pooštravanju mjera (ograničavanje rada ugostiteljskih objekata, zabrana organiziranja ''žive'' glazbe…).
Evidentno je kako su donesene mjere dale rezultata i, u konačnici, u posljednja dva tjedna, dovele do pada broja novozaraženih i hospitaliziranih. Ako ove pokazatelje gledamo kroz postotke, razvidno je da smo pretprošli tjedan imali 18 % manje zaraženih u odnosu na tjedan prije, a u tjednu iza nas pad od dodatnih 19 %. Isto vrijedi i za broj hospitaliziranih koji je u pretprošlom tjednu manji za 9 % u odnosu na tjedan prije, a u tjednu iza nas i za dodatnih 16 % - izjavio je za Fenu glasnogovornik Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Pero Pavlović.
Po njegovim riječima, mjere koje su u ovom trenutku na snazi u HNŽ-u, kao i odgovorno ponašanje građana, daju konkretne rezultate.
- Budući da se proteklih nekoliko tjedana HNŽ potencirala kao jedno od najugroženijih žarišta ne samo u BiH, nego i šire, ovi pokazatelji ohrabruju i oni popravljaju ukupni dojam o stanju u Županiji kada je u pitanju pandemija koronavirusa - ocijenio je Pavlović.
Dodao je kako očekuju da će takav trend biti nastavljen te pozvao sve građane da ustraju s odgovornim ponašanjem i poštivanjem protuepidemioloških mjera dok su god one na snazi, kako bi se ovaj ohrabrujući trend nastavio.
Javni oglas za imenovanje predsjednika i članova Upravnog vijeća JU „Narodnog pozorišta u Mostaru“
Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ/K raspisalo je Javni oglas za imenovanje predsjednika i članova Upravnog vijeća JU „Narodnog pozorišta u Mostaru“.
Tekst Javnog oglasa, obavijest i prijavni obrazac možete preuzeti na stranici Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa
https://monkshnk.gov.ba/Obavijest/PregledHR/13217
HERCEG OŠTRO OSUDIO POSTUPANJE DVA MOSTARSKA POLICAJCA
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg u izjavi za FENU oštro je osudio policijsko nasilje koje se dogodilo tijekom proteklog vikenda, u Franjevačkoj ulici u Mostaru.
- Video snimci na kojima se jasno vidi kako dva policajca premlaćuju mladića ispred ulaznih vrata u stambenu zgradu izazivaju zgražanje i nemir, zahtijevaju bezrezervnu osudu i neodgodivo postupanje MUP-a HNŽ-a odnosno adekvatno sankcioniranje. Za ovakvo ponašanje nema opravdanja i evidentno je da su dva policajca potpuno prekoračili svoje ovlasti. Bez obzira na to o kakvom se prekršaju radi, primijenjena količina grubosti ničim se ne može opravdati. Počinitelji su ovim osramotili i sebe i svoju službenu odoru, povrijedivši time ugled njihovog časnog poziva i njihovih časnih kolega policajaca. Očekujem, stoga, žurnu i profesionalnu reakciju Ministarstva, promptno provođenje istrage u skladu sa zakonskom procedurom i najstrože kažnjavanje počinitelja. Ovaj incident nipošto ne smije poljuljati povjerenje naših građana u djelatnike MUP-a čija je zadaća štititi građane i čuvati javni red i mir – stoji u izjavi predsjednika Hercega.
Predsjednik Herceg je, u osobno i u ime Vlade, uputio ispriku napadnutom mladiću i njegovoj obitelji, istaknuvši kako se iskreno nada da zadobivene ozljede neće ostaviti posljedice po njegovo zdravlje.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 170
- 171
- 172
- 173
- 174
- 175
- 176
- 177
- 178
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















