Službena stranica Vlade HNŽ/K
JAVNE KONZULTACIJE O NACRTU STRATEGIJE RAZVITKA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 2021.-2027.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Odluku o izradi Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije 2021.-2027.
Strategijom razvitka županije utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvitka županija, način njihova ostvarivanja, financijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvješćivanje, i ista je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, DOP-a, proračuna i programa javnih investicija županija i dr. Odluka o izradi Strategije utemeljena je na odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvitkom u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/17) i Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 74/19).
Proces izrade Strategije razvitka odvijao se u nekoliko faza. U prvom koraku izrađeni su Socio-ekonomska analiza i Strateška platforma; u drugom koraku definiran je programski okvir – prioriteti, mjere i projekti.
Nacrt Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021.-2027., predviđen za konzultacije, dostupan je za Vaše komentare, sugestije i primjedbe.
Kroz proces konzultacija planirano je da se Nacrt dokumenta korigira i dopuni informacijama, mjerama i projektima koji nedostaju, razradi indikativni financijski okvir i očekivane vrijednosti pokazatelja, te da isti budu obuhvaćeni konačnom verzijom Strategije razvitka.
Vaše prijedloge i komentare na Nacrt Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021.-2027. možete unijeti na obrascu (u prilogu) kojega je potrebno dostaviti najkasnije do 8.5.2021. godine na e-mail adresu: zorvladahnz@gmail.com.
Nacrt Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije i obrazac možete pogledati u priloženim dokumentima.
VLADA HNŽ: SMANJENI PRIHODI U 2020. GODINI
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na danas održanoj sjednici usvojila Izvješće o izvršenju Proračuna HNŽ, te Izvješće o izvršavanju Tekuće pričuve za razdoblje od 1.1. do 31.12.2020. godine.
U Izvješću o izvršenju Proračuna istaknuto je kako su javni prihodi i primitci u HNŽ za razdoblje od 1.1. do 31.12.2020. godine ostvareni u iznosu 217.430.204,86 KM, što je 93,25 % u odnosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine.
Istaknuto je kako je zbog novonastalih okolnosti, pojavom koronavirusa, došlo do značajnog pada prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Unatoč evidentnim poteškoćama i ukupnom smanjenju javnih prihoda, Vlada je sve tekuće obveze iz 2020. godine izmirila početkom 2021. godine iz prihoda naplaćenih u 2020. godini.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je usvojila Odluku o davanju suglasnosti na prijedlog Aneksa 1. Ugovora o koncesiji za zemljište za izgradnju vjetroelektrane ''Pločno'' Mostar.
U sklopu nastavka aktivnosti Ministarstva financija u svezi s realiziranjem Odluka Ustavnog suda BiH, Vlada je usvojila dvije odluke o odobravanju novčanih sredstava koje se odnose na ime naknade nematerijalne štete.
Vlada je, također, dala suglasnost na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Stručne službe Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ.
Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, Vlada je donijela Odluku o usvajanju Plana korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje u 2021. godini, te Odluku o usvajanju Izvješća o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća za 2020. godinu.
Planom korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje u 2021. godini planirano je ubiranje prihoda u iznosu od 730 000,00 KM, što sa prihodima koja nisu utrošena u 2020. godini u iznosu od 481 665,45 KM, čine ukupni iznos od 1.211.665,45 KM, koja će biti utrošena u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.
Također, Vlada je usvojila i Odluku o usvajanju Plana utroška novčanih sredstava za 2021. godinu Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo s pozicije ''Sredstva za zaštitu od požara i vatrogastva'', te Odluku o povećanju prihoda i rashoda u Proračunu HNŽ za 2021. godinu Upravi za civilnu zaštitu i vatrogastvo.
Vlada je usvojila Informaciju kojom je upoznata da je u sklopu Transnacionalnog programa Mediteran (MED) tijekom 2018. i 2019. godine proveden projekt COASTING u kojem su sudjelovali partneri iz Italije, Malte, Grčke, Hrvatske, Albanije i Francuske. Projekt je vezan za obalna područja Mediterana, koje je pod velikim pritiskom zbog prekomjerne izgradnje stambenih objekata, industrijskih potreba, razvitka turizma i sl. Obalna područja, osobito u Mediteranu, pate od neodržive ekspanzije stanovnika i porasta kretanja turista. Da bi se unaprijedio razvitak održivog i odgovornog obalnog turizma u Mediteranskom području, projekt COASTING je bio usmjeren na integralno upravljanje obalnim područjem i održivim turizmom. Nakon uspješno završenog ovog projekta, dio projektnih partnera želi aplicirati s novim projektnim prijedlogom koji predstavlja nastavak prethodnog, te su se u tom kontekstu, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije obratili Uredu predsjednika Vlade s ciljem ostvarivanja prekogranične partnerske suradnje na apliciranju i mogućoj provedbi projekta. Naime, novi projekt, ukoliko bude prihvaćen, usmjerit će se na zajedničke probleme neretvanskog područja koje povezuje dvije susjedne županije.
Projektnim prijedlogom, uz ostalo, je predviđeno evoluiranje specifičnih potreba partnera u pitanjima vezanima za okolišna, socio-ekonomska i turistička pitanja gdje je potrebno uključiti relevantne dionike, niz obuka/treninga, kao i potpisivanje protokola o obalnom integralnom upravljanju za održivi turizam kojim se prihvaćaju rezultati projekta i promiču aktivnosti u korist participativnog pristupa u obalnom upravljanju i održivom turističkom razvitku.
Nakon prihvaćanja Informacije, Vlada je dala suglasnost da se putem Ureda predsjednika aplicira i provede MED projekt COASTING.
PREDSJEDNIK HERCEG: „BORSA OSTVARUJE REZULTATE VRIJEDNE POŠTOVANJA“
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas Franju Zadru, predsjednika mostarskog Judo kluba „Borsa“, Tomislava Vučića, predsjednika Skupštine i Petra Zadru, člana Kluba i najuspješnijeg športaša Grada Mostara za 2020. godinu.
„Kao i većina športskih kolektiva i naš Klub, zbog pandemije izazvane koronavirusom, radi u dosta otežanim uvjetima.
Naš rad dodatno je otežan zbog činjenice da je požar u rujnu 2019. godine skoro u cijelosti uništio naš objekt u kojem se nalazila jedna od najmodernije opremljenih teretana u Bosni i Hercegovini, a koju su koristili naši članovi.
No, unatoč teškim i složenim uvjetima, mi se ne predajemo i nastavili smo naše aktivnosti, a uz potporu prijatelja Kluba, među kojima je svakako i predsjednik Vlade HNŽ, nadamo se skorom povratku u obnovljene prostorije“, kazao je Franjo Zadro, predsjednik Kluba.
Istaknuo je kako su predsjednika Hercega upoznali o tijeku obnove, uvjetima treniranja, te budućim planovima, izrazivši još jednom zahvalnost kako predsjedniku Hercegu, tako i cijeloj Vladi na potpori Klubu.
„Uvijek me raduje susret s mladim i uspješnim športašima, čiji rad i uspjeh nadilazi okvire naše županije i koji je prepoznat mnogo šire.
Judo klub „Borsa“ ostvaruje rezultate vrijedne poštovanja i s pravom mogu kazati kako su istinski športski promotori Mostara, HNŽ i cijele Hercegovine.
Rezultat njihovog napornog rada, ali i osobnog odricanja je i Petrov uspjeh, kojem još jednom čestitam na izboru za najboljeg športaša Grada Mostara za 2020. godinu.
Iako svi zajedno prolazimo bremenita i teška vremena, Vlada kao najveći sponzor i podupiratelj mostarskog športa, naći će načina da u sklopu naših mogućnosti nastavi podupirati rad i ovoga Kluba, kojem želim što skoriji povratak u obnovljene prostorije kako bi mogli raditi, trenirati i stvarati nove šampione u primjerenim prostorima, adekvatno opremljenim“, kazao je predsjednik Herceg.
Na kraju sastanka, predsjednik Herceg prihvatio je poziv da uskoro posjeti Judo klub „Borsa“ i obiđe radove na objektu koji je u fazi obnove.
1.800.000 KM ZA UNAPRJEĐENJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U HNŽ
Na prvom dijelu 144. sjednice, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je prihvatila Program utroška novčanih sredstava za novčane potpore u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji u iznosu od 1.800.000 KM.
Programom su utvrđene vrste potpore, ukupna vrijednost, opći i posebni uvjeti za njezino ostvarenje, način ostvarenja, te nadzor i kontrola.
Cilj Programa je unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje na području HNŽ kroz različite vrste potpore kako bi se ona učinila što konkurentnijom na tržištu.
Program možete pogledati u prilogu.
USKRSNA ČESTITKA PREDSJEDNIKA HERCEGA
U povodu nadolazećih uskrsnih blagdana, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je čestitku u kojoj stoji:
“Vjernicima katoličke vjeroispovijedi od srca čestitam Uskrs, najveći kršćanski blagdan, blagdan Kristova uskrsnuća.
Želja mi je da u ovom vremenu u kojem se nalazimo blagdansko ozračje Uskrsa ohrabri katoličke vjernike kao i sve ljude dobre volje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i ojača nadu u bolju budućnost.
Ovogodišnji Uskrs proslavit ćemo u najužem obiteljskom krugu. Stoga, neka naše usrdne molitve i dobre želje dopru do svih kojima ne možemo osobno čestitati“.
SKUPŠTINA POZVALA SINDIKAT DA PRIHVATI PONUDU
Na 9. izvanrednoj sjednici, Skupština Hercegovačko-neretvanske županije razmotrila je Informaciju o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u HNŽ. Nakon izlaganja predstavnika resornih ministarstava i rasprave zastupnika, uz ostale, usvojen je zaključak kojim se traži da sve javne zdravstvene ustanove u Županiji osiguraju pravo na zdravstvenu zaštitu građanima. Također, pozvani su sindikati zaposlenih u zdravstvu da prihvate ponudu Vlade HNŽ za zaključenje kolektivnog ugovora, imajući u vidu da je u trenutnoj situaciji to jedino rješenje koje se može ispoštovati. Zaključkom je Vlada zadužena da kontinuirano radi na poboljšanju ukupnog stanja u oblasti zdravstva HNŽ s težištem na osiguranje potpunog obujma prava pacijenata i poduzimanju mjera koje će unaprjeđivati materijalni status zdravstvenih djelatnika.
Inače, na jučer održanoj sjednici, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi informiralo je Vladu o provedbi zaključka vezanog za izjašnjavanje menadžmenta svih zdravstvenih ustanova-poslodavaca, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ i ZHŽ, te osnivača/suosnivača zdravstvenih ustanova o zahtjevima reprezentativnog sindikata - Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar i ponude poslodavaca i Vlade. Nakon iskazane potpore ponudi poslodavaca i Vlade, Vlada je zadužila Pregovarački tim da, na tragu te ponude, nastavi tražiti žurno, prihvatljivo i održivo rješenje s ciljem postizanja konačnog dogovora oko potpisivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području HNŽ.
O aktualnoj epidemiološkoj situaciji uoči jučerašnje sjednice Skupštine govorio je dr. Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ čiju izjavu možete pogledati u prilogu.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 171
- 172
- 173
- 174
- 175
- 176
- 177
- 178
- 179
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















