Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG U NASTUPNI POSJET PRIMIO FRANCUSKU VELEPOSLANICU TOUDIC
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je u nastupni posjet primio NJ.E. Christine Toudic, veleposlanicu Republike Francuske u BiH, s kojom je razgovarao o aktualnim zbivanjima u HNŽ, BiH i širem okruženju.
Predsjednik Herceg čestitao je veleposlanici Toudic na preuzimanju te značajne dužnosti, zaželjevši joj srdačnu dobrodošlicu u Mostar i HNŽ.
Tijekom razgovora predstavio je Županiju, njezine resurse, prirodna i kulturna bogatstva, istaknuvši ih kao prostor moguće suradnje.
Osvrnuo se na aktualnosti vezane za borbu protiv pandemije koronavirusa, istaknuvši zdravstvene i ekonomske posljedice. Naglasio je kako se posljednjih nekoliko tjedana epidemiološka situacija u HNŽ usložnjava. Istaknuo je potrebu poštivanja mjera koje su na snazi kako zbog borbe za zdravlje tako i zbog potrebe da očuvamo naše gospodarstvo.
„Suglasan sam s onima koji kažu kako bi naše gospodarstvo teško podnijelo novo zatvaranje, te se nadam kako do njega neće doći“, kazao je predsjednik Herceg.
Dotaknuo se posljedica pandemije u odnosu na javne prihode koji su osjetno umanjeni, no, unatoč tomu, Vlada redovito izvršava financijske obveze, te podupire brojne projekte u različnim područjima.
Osvrnuo se i na potporu gospodarstvu temeljem tzv. Korona zakona putem kojeg je Vlada izravno pomogla 1914 subjekata u HNŽ, te mogućnost povoljnog kreditiranja poslovnih subjekata u suradnji s Razvojnom bankom.
Na kraju sastanka, sudionici razgovora dotaknuli su se i aktualnih političkih tema u HNŽ, poglavito izbora održanih u Mostaru.
Zajednički je zaključak kako je potrebno intenzivirati aktivnosti s ciljem konkretne gospodarske suradnje, poglavito u području turizma, organske poljoprivrede i obnovljivih izvora energije za što HNŽ ima značajne resurse.
DEMANTI NA DIO MEDIJSKIH OBJAVA O JUČERAŠNJEM ISTUPU PREDSJEDNIKA HERCEGA
Nakon jučerašnjeg čina potpisivanja Kolektivnog ugovora između Vlade HNŽ-a i Sindikata policije HNŽ-a odnosno nakon konferencije za novinare koja je potom uslijedila, danas se u dijelu medija pojavila iskrivljena informacija na koju, s ciljem istinitog informiranja javnosti, reagiramo.
Naime, dio medija danas je objavio vijest o tomu da je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije najavio ''mogućnost zatvaranja Županije'' i da je komentirao kako ''u Hercegovinu na lude provode vikendima dolaze i iz Hrvatske". Niti jedna od navedenih tvrdnji nije točna odnosno, odgovarajući na konkretan novinarski upit o stanju s pandemijom koronavirusa u HNŽ-u, predsjednik Herceg niti jednom riječju nije spomenuo mogućnost ''zatvaranja Županije'' niti je govorio o dolascima posjetitelja iz drugih sredina u HNŽ.
S obzirom na veliki broj jučer nazočnih novinara na samoj konferenciji, predsjednikove izjave dokumentirane su i video i audio zapisima i, stoga, lako je provjerljiva istinitost navoda iz ove službene reakcije Odjela za odnose s javnošću Vlade HNŽ-a. Ovim putom još jednom apeliramo na kolege novinare da prenošenju izjava pristupaju s oprezom i maksimalnom preciznošću kako bismo ubuduće izbjegli slične nesporazume koji mogu izazvati nelagodu i uznemirenost zainteresirane javnosti.
HERCEG I HADŽOVIĆ PRIMILI OLIMPIJKU LANU PUDAR
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije zajedno s dr. sc. Rašidom Hadžovićem, ministrom prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ primio je danas u svom uredu Lanu Pudar, predstavnicu Bosne i Hercegovine na predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju.
Lana je iskoristila susret kako bi predsjednika Hercega i ministra Hadžovića upoznala s tijekom priprema za Olimpijske igre.
„Jako sam sretna i zadovoljna ostvarenim rezultatom. Planovi za dalje su mi nastaviti raditi i pokušati otplivati što bolje vrijeme na Olimpijadi“, kazala je Lana.
Čestitavši Lani na ostvarenom rezultatu, predsjednik Herceg kazao je kako ga, kao dugogodišnjeg športskog djelatnika, raduju uspjesi hercegovačkih športaša na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
„Uspješni športaši zaslužuju našu potporu i uvijek rado podupiremo njihove napore kako bi im se, barem dijelom, olakšao težak športski put. I ovog puta, a na prijedlog resornog Ministarstva, Vlada će, sukladno financijskim mogućnostima, nagraditi Lanin izvanredni športski uspjeh i poduprijeti njezin odlazak na Olimpijske igre u Tokio. Također, raduje me što sam u prigodi Lani osobno poželjeti uspjeh na Olimpijskim igrama. Uvjeren sam u to kako će nas i ovog puta obradovati sjajnim rezultatom“, zaključio je predsjednik Herceg.
„Izuzetna mi je čast što smo ugostili našu Lanu, buduću sudionicu Olimpijskih igara u Tokiju koja na najbolji način predstavlja i Grad i našu domovinu. Lana je pokazala da se ne samo talentom, nego i konstantnim radom, odricanjem i zalaganjem mogu ostvariti svjetski rezultati. Naš cilj je da podupiremo ovakve rezultate jer su oni na ponos ne samo Lanine obitelji, prijatelja i Plivačkog kluba Orka, nego i cijele Bosne i Hercegovine. Naravno, posebno mi je drago čuti da je Lana ne samo uspješna športašica nego i odlična učenica. Očekujem da ovakvih povoda za naše susrete bude što više u budućnosti“, kazao je ministar Hadžović.
Inače, XXXII. Olimpijske igre su u glavnom gradu Japana trebali biti održane prošle godine, ali su zbog pandemije koronavirusa odložene i bit će održane od 23. srpnja do 8. kolovoza ove godine, a petnaestogodišnja Lana Pudar će biti jedna od najmlađih sudionica.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR SA SINDIKATOM POLICIJE HNŽ
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Nail Balić, predsjednik Sindikata policije u HNŽ potpisali su Kolektivni ugovor između Vlade i Sindikata policije HNŽ.
„Održavanje primjerena stanja javnog reda i mira, sigurnost građana i imovine te vladavina prava prioriteti su rada Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i temeljni preduvjeti za provedbu planiranih aktivnosti i mjera.
Stoga kontinuirano poduzimamo aktivnosti kako bi funkcionalno i profesionalno osnažili policijske strukture, kroz obuku i kadrovsko osnaživanje, te jačanje materijalno-tehničke opremljenosti.
No, sva ulaganja u uvođenje novih tehnoloških rješenja, prilagodbu i rekonstruiranje prostora ne znače puno bez onog najbitnijeg – kvalitetnih, obučenih i zadovoljnih policijskih službenika.
Na tom tragu, 2018. godine potpisali smo Kolektivni ugovor kojim smo povećali plaće policijskih službenika MUP-a HNŽ u tri proračunske godine za po 5 %.
Zahvaljujući iskrenom socijalnom dijalogu i korektnim pregovorima, došli smo do teksta Kolektivnog ugovora kojim ćemo dodatno poboljšati materijalno- pravni status djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova.
Na poseban način želim zahvaliti resornom ministru Bevandi, ministru Faladžiću i ostalim članovima pregovaračkog tima Vlade i Sindikata koji su kroz višetjedni konstruktivni dijalog došli do kvalitetnih rješenja ugrađenih u ovaj Kolektivni ugovor.
Ovaj čin pokazatelj je da tamo gdje je Vlada isključivi i jedini poslodavac, uspješno i na obostrano zadovoljstvo, dolazimo do željenog cilja. Podsjetit ću kako smo ovih dana potpisali kolektivni ugovor za državnu službu i pravosudna tijela, a uvjeren sam u to kako ćemo i sve buduće razgovore o pravima korisnika proračuna uspješno i na zadovoljstvo svih rješavati. Očekujem da će i razgovori s reprezentativnim sindikatom u zdravstvu koje vodimo, iako nismo poslodavci, biti uspješno okončani kako bi svi naši građani imali kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu skrb.“ – zaključio je predsjednik Herceg.
Slađan Bevanda, ministar unutarnjih poslova istaknuo je zadovoljstvo današnjim potpisivanjem Kolektivnog ugovora koji je plod zajedničkih napora, dijaloga i kompromisa.
„Zahvaljujem Vladi na razumijevanju i potpori za poboljšanja koja smo ispregovarali i ugradili u ovaj Kolektivni ugovor. Svjestan sam uvjeta u kojima se nalazimo, prije svega zbog pandemije, ali i neriješenih kadrovskih pitanja u samom Ministarstvu, no unatoč tomu tvrdim da djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova svoje zadaće i povjerene poslove besprijekorno obavljaju. Kontinuirano, uz potporu Vlade, radimo na opremanju i poboljšanju uvjeta rada, a o novim tehnologijama koje smo osigurali za uspješniji rad naših djelatnika uskoro ćemo izvijestiti javnost.“, zaključio je ministar Bevanda.
Nail Balić, predsjednik Sindikata zahvalio je predsjedniku Hercegu, ministru Bevandi i Vladi HNŽ na razumijevanju, kao i svim kolegama članovima pregovaračkog tima, koji su kroz korektan dijalog pomogli da se dođe do popravka postojećeg Kolektivnog ugovora.
„Želim podsjetiti, a o tomu je govorio i predsjednik Herceg, kako se ovim Kolektivnim ugovorom ne povećavaju plaće nego se određene kategorije uposlenika, čiji posao nije bio prepoznat u postojećem Kolektivnom ugovoru, sada značajnije vrednuju i za tu nakanu u Proračunu je osigurano dodatnih oko 470. 000,00 KM.“, kazao je gospodin Balić.
U obraćanju se posebno osvrnuo na probleme s kojima se djelatnici MUP-a suočavaju zbog činjenice da nije imenovan ravnatelj policije i neka druga tijela MUP-a. Stoga je pozvao političke predstavnike, zastupnike u Skupštini i članove Vlade da se ova pitanja čim prije riješe kako bi djelatnici MUP-a svoje obveze mogli profesionalno i na dobrobit svih građana izvršavati, ali i jednako tako ostvariti prava koja su im zajamčena (odlazak u mirovinu, činovanja i sl.), a koja zbog nedostatka spomenutih tijela nisu u mogućnosti ostvariti.
POGORŠANA EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA – POJAČATI NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA
Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila Informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Hercegovačko–neretvanskoj županiji za razdoblje od 18. siječnja do 7. ožujka 2021. godine. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Vlada je donijela Zaključak kojim je zadužila jedinice lokalne samouprave da, sukladno svojim mogućnostima, angažiraju neuposlene sanitarne inženjere kao potporu mjerodavnim općinskim/gradskim inspekcijama u svrhu nadzora nad provedbom propisanih epidemioloških mjera. Također je zadužila mjerodavna ministarstva i jedinice lokalne samouprave koje, do sada, nisu formirale inspekcijske timove sukladno Zaključku Vlade od 12. studenoga 2020. godine da odmah pristupe realiziranju tog Zaključka.
Ujedno, obvezala je sve mjerodavne inspekcije organizirane pri mjerodavnim ministarstvima, odnosno mjerodavnim općinskim i gradskim inspektorima da pojačaju inspekcijski nadzor i kontinuirano kontroliraju provedbu važećih zapovijedi i preporuka usvojenih od strane Vlade Federacije i Vlade HNŽ, te sukladno svojim ovlastima poduzimaju mjere iz svoje mjerodavnosti. Sva mjerodavna ministarstva i jedinice lokalne samouprave svakih 14 dana trebaju dostavljati izvješća o pojačanom inspekcijskom nadzoru svih inspekcija Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.
Istaknuto je kako je zaštita od zaraznih bolesti dužnost jedinica lokalne samouprave, županije, zdravstvenih ustanova, Zavoda zdravstvenog osiguranja, nositelja privatne prakse, gospodarskih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba i svi su obvezni striktno se pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera utvrđenih zapovijedima i preporukama usvojenim od strane Vlade Federacije BiH i Vlade HNŽ.
Također, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je dala suglasnost na Listu poslovnih subjekata za subvencioniranje kamata na odobrena kreditna sredstva sukladno Protokolu o suradnji između Razvojne banke F BiH i HNŽ.
Naime, nastavljajući aktivnosti potpore gospodarstvu pogođenom pandemijom, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije raspisala je Javni poziv za subvencioniranje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka Federacije BiH.
Obrtnicima i gospodarstvenicima koji su zadovoljili kriterije iz Javnog poziva omogućeni su pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaćat će Vlada HNŽ, dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita.
Vlada je usvojila i Odluku o utvrđivanju visine naknade za podmirenje troškova pokopa za osobe koje su korisnici stalne novčane pomoći i za osobe smještene u ustanovu socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj za koje smještaj plaća Županija u iznosu od 956 KM.
PREDSJEDNIK HERCEG S BRITANSKIM VELEPOSLANIKOM FIELDOM
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije primio je danas u svom uredu NJ. E. Matthewa Fielda, veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Predsjednik Herceg upoznao je veleposlanika Fielda s aktualnim stanjem u Županiji, poglavito u svjetlu borbe protiv pandemije koronavirusa te, i u ovoj prigodi, kazao kako je, zbog krize koju je izazvala pandemija, ovogodišnji Proračun HNŽ, u odnosu na prošlu godinu, umanjen za oko 17 milijuna KM, a javni prihodi na početku godine za 15 % manji su od planiranih.
No, unatoč tomu, u Proračunu je predviđeno više sredstava za znanost, šport i kulturu, socijalna davanja, kao i potpore u poljoprivredi, turizmu i gospodarstvu. Posebno se osvrnuo na značaj i ulogu Zračne luke Mostar koja je istaknuta kao jedan od temelja daljnjeg i snažnijeg razvitka. Također, naglasio je kako osim stabilizirajuće, Proračun sadrži socijalnu i razvojnu dimenziju, jer je nakana Vlade i dalje snažno poticati gospodarstvo kako bi se iz trenutne krize izašlo sa što je moguće manje posljedica.
Podsjetio je, također, na to kako je protekle godine Vlada, suočavajući se sa zdravstvenom i ekonomskom krizom prouzrokovanom pandemijom, temeljem tzv. Korona zakona izravno pomogla 83 % subjekata koji su se prijavili na javni poziv, odnosno njih ukupno 1.914 te time dala potporu očuvanju radnih mjesta u gospodarstvu i očuvanju krajnje potrošnje. Osvrnuo se i na kreditnu liniju uspostavljenu u suradnji s Razvojnom bankom FBiH kojom se gospodarstvenicima i obrtnicima, za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom, omogućavaju pojedinačni krediti u iznosu do 500.000,00 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci za što će fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaćati Vlada dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita.
Na sastanku je razgovarano i o aktualnoj političkoj situaciji, te je izraženo obostrano zadovoljstvo činjenicom kako su nakon 12 godina provedeni izbori u Mostaru.
Predsjednik Herceg i veleposlanik Field ocijenili su kako dosadašnju dobru suradnju između Veleposlanstva i Županije treba još više osnažiti kroz konkretne projekte na dobrobit građana HNŽ.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 174
- 175
- 176
- 177
- 178
- 179
- 180
- 181
- 182
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
