Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u intervjuu za današnje izdanje Večernjega lista poručila je kako slijedi zaokret u pristupu gospodarenju javnim financijama, iznijevši podatak kako će HNŽ tekuću godinu, izgledno, zaključiti s devet milijuna KM u minusu. Razgovor s novinarom Zoranom Krešićem, objavljen je na naslovnici tiskovine pod nazivom ''Ne želim da ičije dijete, pa tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti BiH'', prenosimo u cijelosti: Nedavno je izabrana nova Vlada Hercegovačko-neretvanske županije. Na njezino čelo došla je prvi put u povijesti žena. Marija Buhač, predsjednica Vlade HNŽ-a, u intervjuu govori o počecima rada Vlade, planu za iduće razdoblje, stanju u Županiji, državi…, potrebi političkog dogovora i konsenzusa, ali i donošenju mjera kako bi se otvarala nova radna mjesta, a mladi ostajali u ovoj županiji, državi. ''Ništa nije nemoguće za onoga tko ima volju pokušati!'' Tim ste riječima završili obraćanje pred zastupnicima u Skupštini kada ste od njih zatražili povjerenje koje Vam je i iskazano. Čini mi se kako ste te riječi konkretnim potezom već na prvoj stepenici opravdali, uspješnim okončanjem općega štrajka zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u? To sam, citirajući jednoga velikog državnika, izrekla preuzimajući mandat predsjednice Vlade. U toj poruci vidim motiv i vjeru da uistinu ništa nije nemoguće, samo treba pokušati. Štrajk zdravstvenih djelatnika zatekao nas je kao gorući problem, ali smo odmah pristupili njegovom rješavanju. Javnosti je poznato koje smo poteze povukli i kako smo došli do okončanja štrajka. No, rješavanje toga pitanja bila je prigoda za resornoga ministra dr. Milenka Bevandu i mene uputiti na nužnost potrebe ozbiljnih reformi našega zdravstvenog sustava. Ovakvo je stanje krajnje neodrživo i dovodi do ozbiljnih destabiliziranja. Kao što sam u prigodi potpisivanja Kolektivnoga ugovora i kazala, okončanje štrajka ne vidim kao kraj priče o zdravstvu. Dapače, vidim ga kao početak iznimno velikoga posla koji čeka i nas, u Vladi i sve zdravstvene ustanove, ali i ostale dionike zdravstvenoga sustava po zakonskoj vertikali. Želimo mjerodavnosti u zdravstvu vratiti u zakonom utvrđene okvire, gdje, a prije svega mislim na financiranje zdravstvenih ustanova, odnosno plaćanje usluga zdravstvene zaštite na jednoj strani, a investicijsko održavanje i kapitalna ulaganja na drugoj. Svjesna sam kako će tema zdravstva u velikoj mjeri dominirati tijekom našega mandata, ali zaista se ne bojim, zajedno sa svojim suradnicima, članovima Vlade, poduzimati konkretne poteze kako ne bismo ponovno došli u situaciju kakvu smo imali u proteklih mjesec dana. Možda, kako je zaključio i ministar Bevanda, budemo promicatelji ideje kreiranja novoga modela financiranja na razini Federacije BiH koji bi jamčio opstojnost cjelovitoga zdravstvenog sustava u entitetu. Prva ste žena na mjestu predsjednice Vlade HNŽ-a. Kako doživljavate tu činjenicu? Bila bih sretnija da je na sličnim pozicijama puno više žena. Naravno da ovu dužnost doživljavam kao veliku čast, ali i kao još veću odgovornost te obvezu prema našoj društvenoj zajednici, prema sugrađanima. Nisam od velikih obećanja, pogotovo kada njihova realizacija ovisi o nizu čimbenika osim o meni samoj, ali mogu bez zadrške obećati kako ću uložiti svoj osobni maksimum kako bih konkretnim radom doprinijela pomaku nabolje u svim segmentima za koje smo mi u Vladi mjerodavni, ujedno i promjeni trenutačnoga poimanja položaja i uloge žene u našemu društvu. Nastojat ću svojim radom dodatno ohrabriti žene za aktivnije uključivanje u općedruštveni život pa i u politiku jer iskreno želim da žena na najodgovornijim položajima više ne bude iznenađenje. Postoje brojna nagađanja o tomu kakvo ste zapravo stanje zatekli u Županiji? Spominjan je u medijima veliki suficit, a s druge strane, na zajedničkoj ste konferenciji za novinare ministar financija i Vi naglasili kako ste naslijedili velike obveze? Prije odgovora, zahvaljujem prethodnomu sazivu Vlade na njegovu radu jer ne smijemo gubiti iz vida da je djelovao u zahtjevnim vremenima i ostavio određeni doprinos u smislu napretka u odnosu na stanje u kojemu je preuzeo svoju dužnost. Vezano uz stanje u kojemu smo mi zatekli županijski proračun o tomu ova prva tri tjedna nisam konkretno govorila dok nismo završili podrobne financijske analize. Sada, nakon što smo usvojili Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna za tekuću i Prednacrt Proračuna za iduću godinu, stvari su jasne, a daleko su od sjajnih. Ministar financija, kolega Adil Šuta, na jednoj je od prvih sjednica istaknuo kako je HNŽ financijski stabilna u smislu isplate osobnih dohodaka i drugih primanja proračunskih korisnika, ali je i istaknuo činjenicu da smo naslijedili vrlo ozbiljna kreditna zaduženja, sudske presude koje nose značajne financijske iznose, kao i niz drugih financijskih obveza na koje moramo dati odgovor. Nije zahvalno sada iznijeti podatak da će HNŽ tekuću godinu, izgledno, zaključiti s devet milijuna KM u minusu, ali dužna sam i pred skupštinske zastupnike i pred našu javnost, sugrađane transparentno izići s preciznim podacima, neovisno o tomu kakvi su. Uostalom, tu sam transparentnost obećala već prvi dan. Činjenica je da smo ostavljeni potpuno bez manevarskoga prostora za intervencije u Izmjene i dopune Proračuna za tekuću godinu i toga smo svjesni. Međutim, kroz Prijedlog Proračuna za 2024. godinu jasno ćemo pokazati novu viziju i drukčiji pristup u gospodarenju javnim financijama, isključivo prema načelu trošenja samo onoga što smo uprihodili. To je jasan zaokret koji slijedi. Cilj nam je, unatoč svim poteškoćama i brojnim obvezama koje su nas dočekale i pred kojima ne ćemo zatvoriti oči, ovu županiju ipak graditi po mjeri svakoga čovjeka, ali i županiju jednakih mogućnosti za sve. Vaše riječi lijepo zvuče, ali stvarnost nije idilična. Financijski pokazatelji su, očito, nezahvalni, ali je i demografska situacija jako loša, značajan broj mladih odlazi, a ni gospodarski pokazatelji nisu optimistični. Kako to komentirate? Da, nažalost sve što ste naveli surova je istina. S tom je problematikom suočena cijela BiH, kao i države u okruženju pa i šire. No, to ne smije biti alibi nego izazov i zadaća na koju moramo odgovoriti. Na tomu ćemo tragu naše djelovanje temeljiti na nekoliko ključnih strateških dokumenata u sklopu kojih su već utvrđene prednosti koje HNŽ ima i koje trebamo staviti u funkciju gospodarskoga razvitka. To smo jasno postavili u Programskim smjernicama rada Vlade. Konkretno, osnažit ćemo mjere koje će ohrabriti mlade ljude da se ne boje osnovati obitelj i imati djecu, a na osobit ih način moramo ohrabriti u vjeri kako se isplati učiti i ulagati u znanje. Država, u ovomu slučaju Županija, mora učiniti sve kako bi osigurala takve zakonske okvire koji ne će tjerati ulagače s ovih prostora nego ih, naprotiv, olakšicama i ukidanjem brojnih parafiskalnih nameta privlačiti da ovdje ulažu svoj kapital, stvaraju nova radna mjesta i nove vrijednosti, što vodi boljemu životnom standardu i oporavku demografskih kretanja. U javnosti se često može čuti kako je HNŽ jedna od najljepših, najbogatijih i turistički najprivlačnijih županija u BiH, no koristimo li te resurse dostatno dobro? Zaista je puno učinjeno na promociji HNŽ-a diljem svijeta. Sigurna sam kako danas nema puno krajeva u kojima se nije čulo za Međugorje, Stari most, Vjetrenicu, Hutovo blato, neumsku obalu, itd… Također je činjenica kako je turizam u našemu ukupnom bruto-društvenom proizvodu ključna karika. Na nama je taj potencijal dodatno osnažiti i u punini iskoristiti. Za to su nam potrebni snažna Zračna luka Mostar, visoko razvijena cestovna infrastruktura, preustroj turističkoga sektora, a iznad svega kvalitetni ljudi. Ako uspijemo sve navedeno pretočiti u konkretnu ponudu, a vjerujem da hoćemo, ovaj će prostor ostvariti svoj bogomdani potencijal izrastanja u mjesto ugodnoga življenja. Za odgovoriti na sve izazove koji stoje pred Vama potrebna je politička stabilnost i konsenzus. Polazeći od činjenice da je HNŽ u političkomu smislu vrlo složen prostor, vjerujete li kako će političke snage koje podržavaju ovu vladu biti stvarni vjetar u leđa Vašim zamislima i energiji? Nijedne ozbiljne reforme, nijednoga radikalnijeg poteza u smislu gospodarskih ili drugih mjera u ovoj županiji nema i ne može biti bez konsenzusa ključnih čimbenika Vlade. Tako je to zapravo svugdje, s tim da je HNŽ i po tomu pitanju specifična. U ovoj županiji konsenzus oko svih pitanja moraju postići predstavnici političkih stranaka, ali i predstavnici naroda i građana koji ovdje žive. Bez obzira na te posebnosti, vjerujem kako svi imamo jednak cilj i zato ne dvojim u snažnu potporu, jer smo prije potvrđivanja Vlade zajednički utvrdili naše strateške ciljeve i na tim osnovama te na tomu programu zatražili povjerenje skupštinskih zastupnika. Suradnja s ministrima koje, zajedno sa sobom, vidim kao jedan maleni tim koji je pred velikom zadaćom, počela je korektno i koherentno, i to se osjeti već s prvim pokazateljima. Očekujem da ćemo tako i nastaviti, a to od nas očekuju i naši sugrađani. Puno je zadaća i obveza koje ste stavili pred sebe i novu vladu. S obzirom na činjenicu da radni dan traje samo 24 sata, kako uskladite obiteljske potrebe s obvezama koje nosi dužnost predsjednice Vlade? Bez potpore i razumijevanja obitelji bilo bi, dakako, puno teže. Kazala sam već kako na ovaj posao gledam kao na iznimnu čast, ali i kao veliki izazov i još veću odgovornost. Zato je u borbi za bolje sutra svakoga čovjeka u Hercegovačko-neretvanskoj županiji sadržana i borba za bolje sutra i moje obitelji. Ne želim da ičije dijete, tako ni moja tri sina, ikada bude primorano napustiti ovu zemlju. Da parafraziram onu misao s početka, ništa nije nemoguće za onoga tko ima snage pokušati.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna HNŽ-a za 2023. godinu u iznosu od 369.243.240,00 KM i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2023. godinu koji su upućeni u daljnji skupštinski postupak. Također, Vlada je raspravljala o Prednacrtu Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu u iznosu od 350.722.020,00 KM te o Prednacrtu Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ za 2024. godinu. Usvojen je Zaključak da sva ministarstva, u roku od tjedan dana, dostave i dodatne primjedbe na obadva dokumenta kako bi već na sljedećoj sjednici bilo moguće usvojiti Nacrt Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu.

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. sc. Milenko Bevanda i predsjednik Neovisnoga sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ivica Anić danas su u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanske županije potpisali Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u oblasti zdravstva na području HNŽ-a. Uvodno se obraćajući, predsjednica Vlade Marija Buhač izrazila je zadovoljstvo postignutim dogovorom koji će rezultirati prekidom gotovo jednomjesečnoga štrajka zdravstvenih djelatnika, kako na zadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga i zaposlenika u zdravstvu Županije, tako i svih dionika hercegovačko-neretvanskog zdravstvenog sustava, a napose žitelja HNŽ-a kao i drugih županija koji usluge zdravstvene zaštite koriste u ustanovama ove županije. Predsjednica je i ovom prigodom poručila kako ovo nije kraj nego samo početak iznimno zahtjevnoga posla i kako je nužno financiranje zdravstvenoga sustava vratiti u zakonske okvire. Današnjim potpisivanjem Kolektivnog ugovora predviđeni su povećanje plaća i uopće bolji uvjeti rada zdravstvenih djelatnika te su osigurani preduvjeti za prekid generalnoga štrajka. I sam iskazavši zadovoljstvo zbog današnjega čina, ministar Bevanda je u izjavi novinarima naglasio kako je postojeći način funkcioniranja zdravstvenoga sustava teško održiv i kako je nužno poduzeti korijenite preustroje koji će zajamčiti opstojnost zdravstvenih ustanova i osigurati još kvalitetniju zdravstvenu skrb korisnicima zdravstvenih usluga. Ivica Anić, predsjednik reprezentativnog sindikata zahvalio je Vladi na razumijevanju i učinkovitosti, što je i dovelo do brzoga dogovora. Ujedno je kazao kako sve zdravstvene ustanove u HNŽ-u s redovitim radom u punom opsegu otpočinju sutra (28. studenoga) u 8 sati ujutro. U privitku su zvučni zapisi izjava predsjednice Marije Buhač, ministra dr. Milenka Bevande i predsjednika NSZ-a SKB-a Mostar Ivice Anića: