Službena stranica Vlade HNŽ/K
PREDSJEDNIK HERCEG: HNŽ DONOSI JEDAN OD KVALITETNIJIH „KORONAZAKONA“ U BIH
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-nertevanske županije u izjavi za FENU kazao je kako je u završnoj fazi postupak izrade Rebalansa Proračuna za 2020. godinu i donošenja Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (Covid-19), odnosno tzv. koronazakona u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ).
Predsjednik Herceg istaknuo je kako je za njihovu kvalitetnu razradu i konačno usuglašavanje očekivano trebalo nešto više vremena nego u nekim drugim županijama.
- Prije svega, čekali smo na rješenja viših razina. Jasno je kako, kod donošenja ovako ozbiljnih zakonskih rješenja, treba uzeti u obzir sve specifičnosti HNŽ-a, od činjenice da smo pandemijom najpogođenija Županija i da nam je veliki dio gospodarstva pogođen donesenim mjerama, do nužnosti i političkoga usuglašavanja prije konačnog stavljanja zakonskog rješenja na glasovanje pred članove Vlade i Skupštine. Međutim, sada već, u samoj završnici, mogu bez zadrške kazati kako će HNŽ dobiti jedan od kvalitetnijih, inovativnijih i sadržajnijih koronazakona u zemlji. Imat ćemo zakon s nizom konkretnih rješenja kojima subvencioniramo desetak tisuća osobnih dohodaka, održavamo poticajnu politiku u strateškim gospodarskim granama, značajno ublažavamo teret pogođenih gospodarskih grana kojima otvaramo prostor za oporavak i sprječavamo daljnji gubitak radnih mjesta, čuvajući tako i demografsku sliku HNŽ-a – istaknuo je Herceg.
Prema njegovim riječima, Zakon sustavno obrađuje rješavanje ekonomskih posljedica pandemije, u nekoliko smjerova. U prvom redu, riječ je o potpori zadržavanju radnih mjesta u djelatnostima izravno pogođenim zabranom rada.
- Od početka sam upozoravao kako će federalni "korona zakon", u obliku u kojem je usvojen, glavninu tereta krize prebaciti na županije, gradove i općine. Sada kada je to tako, HNŽ će se predloženim zakonskim rješenjem postaviti krajnje odgovorno, potpuno razumijevajući financijsku situaciju u pojedinim gradovima i općinama. Naime, idemo s intencijom da Županija preuzme subvencioniranje najniže plaće za desetak tisuća pogođenih radnih mjesta u ugroženim gospodarskim sektorima, čime izravno rasterećujemo naše jedinice lokalne samouprave od ovoga iznimnog financijskog izazova – pojašnjava prvi čovjek izvršne vlasti u HNŽ-u.
Zakonom je, dodaje, otvoren prostor i za druge subvencije u gospodarstvu, uz jasno definirane uvjete. Utvrđena su oslobađanja od određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta (oslobađanje od plaćanja dijela tekuće koncesijske naknade i naknade za zakup poljoprivrednoga zemljišta, oslobađanje od plaćanja boravišne pristojbe i članarine Turističke zajednice te oslobađanje od plaćanja drugih administrativnih pristojbi), kao poticaj gospodarstvu i povećanje konkurentnosti na tržištu.
- To je od osobitog značaja za ugostiteljstvo i turizam, ali i neizravan poticaj i jedinicama lokalne samouprave da rade na oslobađanju odnosno ukidanju ili barem smanjenju njihovih parafiskalnih nameta – kaže Herceg.
Predloženi „korona zakon“ HNŽ-a definira i proračunske i izvanproračunske uštede, u smislu konkretnih umanjenja plaća izabranih i imenovanih dužnosnika u HNŽ-u za 20 %, umanjenja naknada za članstva u županijskim povjerenstvima za 50 %, kao i umanjenja naknada za članstva u nadzornim i upravnim odborima i drugim kolektivnim upravljačkim tijelima koje imenuju Skupština ili Vlada za 50 %. Isti pristup očekuju i od županijskih izvanproračunskih fondova.
- Iznimno je bitna stavka i ustrojavanje stabilizacijskog / jamstvenog fonda, s posebnim podračunom, putem kojeg ćemo subvencionirati poduzetništvo i obrt, turizam i ugostiteljstvo, isplaćivati tekuće transfere i osiguravati jamstva za kamate na poduzetničke kredite – zaključio je županijski predsjednik, napominjući kako će pravo na subvencioniranje moći ostvariti oni poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom ove godine i da nisu otpuštali radnike za vrijeme trajanja zabrane rada.
Vrijeme trajanja subvencioniranja najniže neto plaće bit će od dana početka zabrane rada do vremena prestanka zabrane za svaku pojedinu djelatnost.
OČEKUJE SE OTVARANJE VRTIĆA I UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U OVOM TJEDNU
Na današnjem redovitom koordinacijskom sastanku predstavnika Vlade i Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ zaključeno je kako nema razloga za daljnjim odgađanjem u popuštanju mjera zabrane rada vrtićima, ugostiteljskim objektima, autoškolama i sličnim djelatnostima kojima je u proteklom razdoblju zabranjen rad.
Na tom tragu, Koordinacijsko tijelo zatražilo je žurno očitovanje resornih ministarstva u HNŽ te od Zavoda za javno zdravstvo HNŽ izradu preciznih epidemioloških uputa za organiziranje rada svake od pobrojanih djelatnosti.
Zaključeno je kako je realno očekivati da federalni i županijski stožeri tijekom ovog tjedna donesu zapovijedi o početku rada vrtića, autoškola i ugostiteljskih objekata, isključujući noćne klubove.
Također, zaključeno je kako će Županijski stožer civilne zaštite HNŽ uputiti zahtjev Oružanim snagama BiH za dezinficiranjem općina i gradova u HNŽ, poglavito Konjica, Jablanice, Mostara i Čitluka.
ODRŽANA 120. SJEDNICA VLADE
Na današnjoj, 120. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije razmatrala je prijedlog mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavurisa na gospodarstvo. Iznova je istaknuto kako je, uz napore koje je, zajedno sa zdravstvenim djelatnicima, Stožerom civilne zaštite i drugim dionicima, dala u zaustavljanju širenja koronavirusa, Vlada kontinuirano radila i na izradi konkretnih mjera za pomoć gospodarstvu. U tom kontekstu pristupilo se izradi Izmjena i dopuna, odnosno Rebalansa Proračuna o kojemu su, kao i o drugim mjerama koje će, moguće, biti pretočene u županijski tzv. koronazakon, članovi Vlade, na današnjoj sjednici, raspravljali. Budući da se radi o vrlo kompleksnim i financijski značajnim temama, a s ciljem donošenja što kvalitetnijih rješenja, zaključeno je kako će, o ovim temama, biti nastavljena rasprava i na sljedećoj sjednici Vlade koja je zakazana za ponedjeljak.
Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o upravnim pristojbama s tarifom upravnih pristojbi HNŽ koji će biti upućen u daljnji skupštinski postupak. Istaknuto je kako se izmjene odnose na pristojbe koje se odnose na područje industrije, energije, rudarstva i geologije.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi usvojena je Odluka o odobravanju utroška 34.850,00 KM za financiranje projekata socijalne politike. Novčana sredstva namijenjena su za financiranje nabave potrebnih sredstava za dezinficiranje prostora i osobne higijene korisnika smještenih u ustanovama socijalne skrbi.
Također, Vlada je dala suglasnost na Izvješće o radu i Financijsko izvješće ustanove „Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba“ Stolac za 2019. godinu.
Vlada je, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, usvojila odluke o dodjeli koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribuiranja električne energije za četiri elektroenergetska objekta na području Općine Ravno. Također, Vlada je razmotrila i prihvatila informacije Ministarstva o realiziranju prometa naftnih derivata i o realiziranju elektroenergetske bilance za 2019. godinu, te usvojila planove prometa naftnih derivata i proizvodnju i potrošnju električne energije za 2020. godinu.
Vlada je razmotrila i Izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ o realiziranju županijskih novčanih potpora za 2019. godinu. Istaknuto je kako su sredstva za realiziranje Programa potpora osigurana u Proračunu 2019. iznosila 1.258.00,00 KM. Modeli potpora bili su: biljna i animalna proizvodnja, investicijska ulaganja kao i ostale vrste poticaja-interventna sredstva.
Imajući u vidu povoljnije epidemiološko stanje, Vlada je usvojila Zaključak kojim se državnim službenicima i namještenicima u županijskim tijelima uprave, upravnim organizacijama i stručnim službama i uredima, radno vrijeme organizira kao i prije proglašenja stanja nesreće uzrokovane koronavirusom, odnosno od 8 do 16 sati.
IZJAVA PREDSJEDNIKA HERCEGA ZA FENU: Vrijeme je za normaliziranje života i suživot s koronom
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
GRADONAČELNIK ZAGREBA UPUTIO PISMO ZAHVALE PREDSJEDNIKU HERCEGU I GRAĐANIMA HNŽ
Nakon pružanja financijske potpore Republici Hrvatskoj – Gradu Zagrebu, pogođenom prirodnom nepogodom – zemljotresom, gospodin Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba poslao je pismo zahvale dr. sc. Nevenku Hercegu, predsjedniku Vlade HNŽ, u kojemu stoji:
Poštovani predsjedniče Vlade Hercegu, dragi prijatelju,
prije svega, dopustite mi da Vama i svim građanima Hercegovačko-neretvanske županije uputim srdačne pozdrave u ime građana grada Zagreba i u moje osobno ime.
Od srca se zahvaljujem što ste se i u ovim teškim vremenima za sve nas sjetili svojih prijatelja, Zagrepčana.
Financijska pomoć koju ste nam pružili u trenucima kada se polako počinjemo oporavljati od razornog potresa olakšala nam je suočavanje s posljedicama tog nemilog događaja, koji nas je pogodio paralelno s globalnom krizom uzrokovanom pandemijom COVID-19 virusa.
Grad Zagreb zauvijek će pamtiti Vašu nesebičnu potporu te humanost i velikodušnost kojima ste nas duboko dirnuli. Stroga Vam još jednom iskreno zahvaljujem na iskazanoj gesti potpore, solidarnosti i prijateljstva koja će nam pomoći pri izgradnji još ljepšeg grada i očuvanju njegovih vrijednosti.
Uvjeren sam kako samo jedinstvenim i odlučnim zajedničkim djelovanjem možemo prevladati sve izazove i iz njih izaći još snažniji.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 208
- 209
- 210
- 211
- 212
- 213
- 214
- 215
- 216
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
