Službena stranica Vlade HNŽ/K
ODLUKA O PRIVREMENIM RJEŠENJIMA IZDANIM NA TEMELJU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša na 81. žurnoj telefonskoj sjednici, održanoj 28. travnja 2020., Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Odluku o privremenim rješenjima izdanim na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Time je otklonjen pravni vakuum u kojem su se našli brojni herecegovačko-neretvanski ugostitelji koji su posjedovali privremena rješenja o utvrđenim minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj, ali su im ista po sili zakona stavljena izvan snage zaključno s 31. prosincem 2019. Riječ je o objektima kojima su izdana privremena rješenja iako nisu uspjeli ishoditi uporabnu dozvolu za njih, ali su sukladno članku 45. stavak 4. Zakona dostavili dokaz mjerodavne službe da je u tijeku postupak njezina izdavanja. Donesenom Odlukom pružena im je mogućnost da, pod istim uvjetima, podnesu zahtjev Ministarstvu za izdavanje novih privremenih rješenja i tako nastave s radom najdulje do 30. lipnja 2021.
Nakon što je donesena odluka o prestanku nepogode uzrokovane koronavirusom na području HNŽ, u Ministarstvo su počeli pristizati zahtjevi ugostitelja, ali je stiglo i više upita oko same procedure izdavanja ovih rješenja. U cilju otklanjanja nejasnoća napominjemo kako postupak započinje podnošenjem zahtjeva Ministarstvu, a nakon dobivanja privremenog rješenja o utvrđenim minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj, ugostitelji su dužni ishoditi odobrenje za rad kod mjerodavne službe jedinice lokalne uprave na čijem području obavljaju djelatnost.
Resorni ministar, Ajdin Teletović naložio je mjerodavnim službama Ministarstva da sve raspoložive kapacitete stave u funkciju ubrzanog izdavanja navedenih rješenja kako bi se stvorile pretpostavke za oporavak turističko-ugostiteljskog sektora koji je glavni kreator radnih mjesta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Tekst Odluke o privremenim rješenjima izdanim na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti dostupan je na web stranici Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ https://mtto-hnz-k.ba/ u kategoriji PROPISI I DOKUMENTI, potkategorija PODZAKONSKI AKTI.
KORONA ZAKON HNŽ: VLADA HNŽ S RAZVOJNOM BANKOM F BiH OTVARA KREDITNU LINIJU ZA POTPORU GOSPODARSTVU
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade i Adnan Faladžić, ministar financija Hercegovačko-neretvanske županije susreli su se danas u sjedištu Vlade HNŽ s predstavnicima Razvojne banke F BiH dr. sc. Semirom Fejzićem, v.d. predsjednikom Uprave i Daliborom Milinkovićem, v.d. izvršnim direktorom za projekte i razvoj.
Tema sastanka bila je provedba Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpore ekonomiji na području HNŽ.
Predsjednik Herceg istaknuo je kako je Vlada, uz intenzivan rad na suzbijanju širenja koronavirusa, istodobno pripremala mjere za pomoć gospodarstvu s ciljem očuvanja što je moguće većeg broja radnih mjesta.
„Radi se o jednom od kvalitetnijih i sadržajnijih ''korona zakona'' u BiH. Pri njegovoj izradi usuglasili smo niz konkretnih i kvalitetnih rješenja kojima ćemo subvencionirati više od deset tisuća plaća, održati poticajnu politiku u strateškim gospodarskim granama (poljoprivredi, vodoprivredi, turizmu, poduzetništvu, cestogradnji i dr.) čime otvaramo prostor za ukupni oporavak i sprječavamo daljnji gubitak radnih mjesta, čuvajući tako i demografsku sliku HNŽ“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako će pravo na subvencioniranje moći ostvariti oni poslovni subjekti kojima je zabranjen rad tijekom borbe protiv pandemije, uz uvjet da imaju izmirene obveze za doprinose i porez na dohodak uz isplaćene plaće zaključno s veljačom ove godine i da nisu otpuštali radnike u vrijeme trajanja zabrane rada.
Također, naglasio je kako je Zakonom predviđeno i otvaranje bankovne kreditne linije putem koje bi Vlada subvencionirala kamate gospodarstvenicima.
Predstavnici Razvojne banke su, ističući spremnost na suradnju, predstavili mogućnosti koje Banka nudi. Istaknuli su kako je Hercegovačko-neretvanska županija prva Županija s kojom će biti sklopljen Protokol o suradnji u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom virusnog oboljenja COVID-19. Naglašeno je i to kako će biti omogućeni pojedinačni krediti u iznosu do 500.000 KM uz rok otplate do 36 mjeseci, te grace razdoblje do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNŽ, dok će se Razvojna banka odreći naknade za obradu kredita.
Na sastanku su, također, bili nazočni i dr. sc. Damir Jerković, predsjednik Povjerenstva Vlade za upravljanje Stabilizacijskim fondom i utvrđivanje prijedloga Programa utroška sredstava od subvencija iz članaka 3. i 4. Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i potpori ekonomiji na području HNŽ i Marko Arapović, savjetnik predsjednika Vlade.
NOVI SLUČAJ KORONA-VIRUSNE INFEKCIJE U STOCU – GRAĐANI POZVANI NA PRIDRŽAVANJE PROPISANIH MJERA
Nakon pet tjedana bez zabilježenih slučajeva, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar potvrđena je korona-virusna infekcija kod ženske osobe iz Stoca, rođene 1942. godine. Pacijentica će tijekom dana biti smještena na Kliniku za infektivne bolesti SKB Mostar.
Kako su istakli iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ, ovaj slučaj vezan je za klaster u Zenici u kojemu je nulti slučaj osoba koja je doputovala iz Švicarske. Ujedno, naglašavaju kako su urađene sve potrebne preporučene epidemiološke mjere.
Iz Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi za poduzimanje mjera zaštite pučanstva od novog korona-virusa iznova su pozvali građane na oprez i pridržavanje svih propisanih mjera zaštite.
VLADA HNŽ POVUKLA NAJVIŠE SREDSTAVA POTICAJA ZA ZAPOŠLJAVANJE VJEŽBENIKA/PRIPRAVNIKA
U razdoblju od 2015. do 2019. godine, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije povukla je najviše sredstava iz programa sufinanciranja zapošljavanja koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje. Za realiziranje projekta zapošljavanja vježbenika/pripravnika u županijska tijela uprave, čime se mladim visokoobrazovanim osobama različitih profila omogućava stjecanje prvog radnog iskustva, polaganje stručnog ispita i lakše konkuriranje na tržištu rada, Vlada je u posljednje četiri godine povukla 807.949 KM.
Skrb za mlade visokoobrazovane osobe u vrhu je prioriteta rada Vlade koja je, samo tijekom ovoga mandata, primila oko 600 vježbenika/pripravnika.
OPSENICA I AVDIĆ O EPIDEMIOLOŠKOM STANJU U HNŽ
Dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije danas je, zajedno sa suradnicima, održao sastanak s prim. dr. Nerminom Avdićem, ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo HNŽ o trenutačnom epidemiološkom stanju u HNŽ.
Istaknuvši kako je epidemiološko stanje u Županiji povoljno, pozvali su građane da i dalje budu odgovorni i poštuju sve zapovijedi, mjere i preporuke koje su, a s ciljem zaustavljanja širenja koronavirusa, i dalje na snazi.
Odlukom Vlade F BiH o proglašenju prestanka stanja nepogode uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) na području F BiH od 31. svibnja 2020. godine prestale su važiti sve zapovijedi Federalnog stožera civilne zaštite, kao i ranije zapovijedi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.
Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, s radom su nastavili Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva i krizni stožeri županijskih ministarstava zdravstva.
Slijedom narečenog, Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva donosi zapovijedi i odluke koje su obvezujuće za krizne stožere županijskih ministarstava zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe.
Na sastanku je zaključeno da se, zbog brojnih upita građana i interesa javnosti, na službenoj stranici Vlade HNŽ i Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ objave zapovijedi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva koje su sada na snazi.
Zapovijedi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva možete pogledati i preuzeti u privitku.
VLADA NASTAVLJA AKTIVNOSTI VEZANE ZA PRIMJENU KORONAZAKONA
Na jučerašnjoj, telefonskoj sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Rješenje o imenovanju Povjerenstva Vlade HNŽ za upravljanje Stabilizacijskim fondom i utvrđivanje prijedloga Programa utroška sredstava od subvencija iz članaka 3. i 4. Zakona o negativnim ekonomskim posljedicama izazvanih epidemijom bolesti koronavirusa i potpori ekonomiji na području HNŽ.
Zadaća Povjerenstva je upravljanje Stabilizacijskim fondom, utvrđivanje Programa utroška sredstava od subvencija iz članaka 3. i 4. Zakona o negativnim ekonomskim posljedicama izazvanih epidemijom bolesti koronavirusa i potpori ekonomiji na području HNŽ, koji će obvezno sadržavati kriterije i postupke za dodjelu sredstava, te tekst javnog poziva, koji će dostaviti Vladi na usvajanje. Povjerenstvo će, također, obraditi sve pristigle prijave poslovnih subjekata i uputiti ih Vladi radi donošenja konačne odluke o odabiru korisnika sredstava.
Vlada je, također, s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica po gospodarstvo, obrtništvo, trgovinu, turizam i druge gospodarske grane i uslužne djelatnosti Županije, nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, donijela Odluku o izmjeni Odluke o visini osnovice za obračun plaće svim korisnicima Proračuna za 2020. godinu, kojom se osnovica za obračun plaća umanjuje za 20% svim izabranim dužnosnicima, nositeljima izvršnih dužnosti i savjetnicima u institucijama vlasti HNŽ.
Vlada je donijela i niz Odluka iz resora Ministarstva za pitanja branitelja i to: Odluku o odobravanju jednokratne novčane pomoći za pokrivanje troškova sahrane/dženaze umrlog člana obiteljskog kućanstva poginulog branitelja u iznosu 4.044,00 KM, Odluku o odobravanju novčane pomoći u svrhu refundiranja troškova izrade i nabave ortopedskih pomagala ratnih vojnih invalida u iznosu 5.300,00 KM, te Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja branitelja i članova njihovog obiteljskog domaćinstva u iznosu 17.900,00 KM.
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 204
- 205
- 206
- 207
- 208
- 209
- 210
- 211
- 212
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5

















